Europa, Jupiterov mjesec koji je zapravo proslavio SF pisac i futurist Arthur C. Clarke u besmrtnoj 2001: odiseji u svemiru glavni je kandidat za postojanje izvanzemaljskog života, slaže se i NASA.

"Ima vode. Ima energije. Ima ugljika. Mogućnost postojanja života jedno je od velikih pitanja koja želimo istražiti", rekla je znanstvenica Elizabeth Turtle

Galileo, NASA-ina letjelica bila je prva koja je 1995. godine ušla u orbitu divovskoga plinovitog planeta. No očitanja koja je sonda Galileo tada poslala dugo su zbunjivala znanstvenike.

Sada su uvjereni da je Galileo ondje proletio kroz vodeni stup, odnosno svojevrsni gejzir koji se probio kroz Europinu zaleđenu površinu. Ispod toga ledenog pokrova nalazi se ocean, dvostruko veći od svih Zemljinih oceana zajedno.

U tom trenutku letjelica je bila 200 kilometara iznad Europe. "Znamo otprije da Europa ima mnogo elemenata potrebnih za život, barem za onakav život kakav mi poznajemo. Ima vode. Ima energije. Ima ugljika. Mogućnost postojanja života jedno je od velikih pitanja koja želimo istražiti", rekla je znanstvenica Elizabeth Turtle iz laboratorija primijenjene fizike na sveučilištu Johns Hopkins.

"Činjenica da smo otkrili vodeni oblik stvarno je uzbudljiva. To znači da postoje načini da se materijal iz oceana, koji je vjerojatno najpogodniji dio Europe za život jer je topliji i od radijacije je zaštićen ledenom korom, probije kroz ledenu kapu. A to znači da ćemo moći doći do uzoraka", rekla je Turtle.

NASA će za koju godinu imati priliku za to. Agencija 2022. namjerava lansirati letjelicu Europa Clipper s ciljem istraživanja Jupiterove orbite. Niskim preletima nastojat će doći do uzoraka iz 'gejzira' i tako znanstvenicima omogućiti potragu za eventualnim mikrobnim oblicima života u Europinom oceanu.