Odluka mlade švedske aktivistice za zaštitu klime da će u Sjedinjene Američke Države radije ići jedrilicom nego letjeti avionom je svakako zabrinula i turističke djelatnike. Broj putnika u zračnom prijevozu već godinama neumorno raste - hoće li to utjecati na želje budućih turista?

Tim više što je turističkim djelatnicima poznato kako su baš osobe alternativnih načina razmišljanja osobito česti gosti u avionima:  već i zbog toga što oni možda uopće nemaju osobno vozilo. Onda je tu i njihova čežnja otići negdje gdje je svijet još ekološki „netaknut" - a ako takvih mjesta još uopće ima, treba doista dugo sjediti u avionu da bi se došlo do njih.

Kao što znamo, „ekološki" put Grete Thunberg se pretvorio u propagandnu katastrofu za ovu aktivisticu: njena, medijski atraktivna želja prijeći Atlantik samo uz pomoć vjetra, dovela je do toga kako je barem šest članova posade jahte na kojoj se vozila mlada Šveđanka moralo letjeti preko oceana. Mašinerija za odnose s javnošću Grete Thunberg se požurila objasniti kako „ipak nisu svi letjeli" nego se ustrajalo da jahtu u Americi preuzme alternativna posada. Ipak, ni ta posada nije nakon toga plivala nazad u Ameriku...

Avioni i dalje - puni

Usprkos svemu tome, ostaje činjenica kako je mnoštvo ljudi vidjelo mladu Gretu na jahti, a njeni obožavatelji na društvenim mrežama će se svakako zapitati, koliko je putovanje avionom štetno za klimu i okoliš? To neosporno jest: avion je rekorder u štetnosti, čak i ako se to računa po svakom pojedinom putniku. Za titulu ekološki najboljeg prometnog sredstva se natječu željeznica i međugradski autobus, barem kad je riječ o kopnenom prijevozu. No čak i ako ne govorimo o prekooceanskim destinacijama nego tek o Mallorci, to nije opcija. Kako će se to onda odraziti na turizam?

Zato i jest tema ovogodišnjeg, 22. Kongresa turističkih djelatnika u Berlinu upravo pitanje budućnost turizma i eventualnih promjena navika kod načina putovanja. Torsten Schäfer, voditelj odjela za komunikaciju Udruge njemačkih turoperatora (DRV) nam kaže kako je „još prerano da bi se nešto moglo zaključiti". Ako se pogledaju brojke, ništa bitno se nije promijenilo, makar nam objašnjava kako „većina Nijemaca rano unaprijed planira svoje godišnje odmore. U knjiženjima ove godine to još nije imalo veću ulogu." To bi se moglo promijeniti tek u izboru odredišta slijedeće ili u godini iza toga - ali se i ne mora promijeniti.

Akcija mlade Šveđanke je bila u kolovozu, dakle bilo je još prilike negdje putovati ove godine. Predsjednica uprave zračnog prijevoznika Air France Anne Rigali je početkom listopada za list „Le Parisien" izjavila kako se „još ne može mjeriti" neki pad broja putnika koji bi zabrinuo zračnog prijevoznika.

Turizmu je okoliš od životne važnosti

Barem kad je riječ o Njemačkoj i kako javljaju mediji ovog listopada, tome nema ni traga. Preciznije rekavši, ako i ima osoba koje su se odlučile odreći aviona, njihov broj daleko nadoknađuju oni koji još češće tako putuju. Jer broj putnika upravo drastično raste: od kolovoza 2017. do srpnja 2018. je samo u ovoj zemlji bilo 119,4 milijuna putnika u avionima, u istom razdoblju do srpnja ove godine ih je bilo 125,1 milijun - preko pet i pol milijuna putnika više.

Turistički djelatnici svakako ne žele da ih se stavlja na stup srama kao štetočine za klimu i okoliš: „Netaknuti okoliš je od životne važnosti za sve nas, a baš on je i temelj za gospodarenje sektora turizma", upozorava Torsten Schäfer. S druge strane i sami turisti mogu pomoći očuvanju klime i okoliša: neka sami biraju zračne prijevoznike koji neće biti samo jeftiniji, nego imati i flotu novijih aviona koji su ekološki podnošljiviji. Ako se sve zbroji, još je važnije i izabrati smještaj u hoteluu kojem se ekološki razmišlja: betonske spavaonice u kojima moraju brujati klima-uređaji brzo ponište bilo kakvu ekološku uštedu u načinu putovanja.

No zaštita klime i eventualni novi trendovi koji će tako nastati nipošto nisu jedina briga turističkih djelatnika. Michael Frenzel, predsjednik njemačke Udruge turističkog gospodarskog sektora, opet ističe staru temu borbe „klasičnih" turističkih ureda s konkurencijom na internetu i gdje su turistički djelatnici od krvi i mesa u mnogo lošijem položaju. Njima se nameće mnogo više pravila i propisa koje internetske stranice lako i uspješno zaobilaze, a onda su tu i birokracija i papiri gdje bi i politika morala pomoći „običnim" turoperatorima da lakše mogu disati.

Tko će prestati ići na odmor?

Frenzel među problemima ističe i postojeća pravila o radnom vremenu. U ovom sektoru je to i inače komplicirano, pogotovo kod turističkih vodiča koje prate neku skupinu na višednevno putovanje. Zato opet ustraje na fleksibilnijem tumačenju Zakona o radu i određivanju radnog vremena „koji bi bio primjeren današnjem dobu", izjavio je Frenzel još na prošlogodišnjoj Konferenciji.

Usprkos svim problemima, čak i ako se sad tome doda briga za klimu i okoliš, turistički djelatnici su i dalje puni optimizma. Čak i ako, sad zbog klime, češće odredište bude Austrija od Australije ili Hrvatska umjesto Haitija, Nijemci će i dalje neumorno putovati na odmor. „Odustati od putovanja kao oblika temeljne slobode nije nikakvo rješenje", sažima Torsten Schäfer. „Svi profitiraju od turizma, svi mi želimo na odmor i želimo upoznati svijet". Ne samo da turistički sektor u Njemačkoj zapošljava oko tri milijuna ljudi, nego su i mnogim turističkim odredištima ti gosti od životne važnosti.