Studija pokazuje da SARS-CoV-2, virus koji izaziva covid-19, inducira memorijske B stanice, dugovječne imunološke stanice koje otkrivaju patogene, stvaraju antitijela koja ih uništavaju i pamte ih za budućnost.

Sljedeći put kada patogen pokuša ući u tijelo, te memorijske B stanice mogu početi djelovati još brže kako bi spriječile infekciju prije njenog početka.

Budući da memorijske B stanice mogu preživjeti desetljećima, mogle bi dulje vrijeme štiti od naknadnih infekcija covidom, ali buduća istraživanja to tek trebaju potvrditi.

Ova studija izvijestila je i o križnoj reaktivnosti memorijskih B stanica, što znači da su B stanice koje su prije napadale koronaviruse također prepoznale i virus SARS-CoV-2.

Autori studija vjeruju kako bi to moglo značiti da svatko tko je zaražen običnim koronavirusom, a to je gotova svaka osoba, možda ima određen stupanj postojećeg imuniteta na covid-19.

"Kada smo pogledali uzorke krvi ljudi koji su se oporavljali od covida, izgledalo je kao da mnogi od njih imaju već postojeći skup memorijskih B stanica koje mogu prepoznati SARS-CoV-2 i brzo proizvesti antitijela koja bi ga mogla napasti", izjavio je autor studije Mark Sangster, profesor mikrobiologije i imunologije na URMC.

Sangsterovi nalazi temelje se na usporedbi uzoraka krvi 26 ljudi koji su se oporavljali od blage do umjerene zaraze covidom i 21 zdravog darivatelja čiji su uzorci prikupljeni prije šest do deset godina, puno prije nego što su mogli biti izloženi novom koronavirusu, piše Science daily.

Ono što ova studija ne pokazuje je razina zaštite koju pružaju unakrsne reaktivne memorijske B stanice i kako ona utječe na ishode pacijenta. Istraživači navode kako je upravo to sljedeći korak koji će pokušati otkriti, ali nastojat će utvrditi koliko su ovi nalazi važni u proizvodnji učinkovitog cjepiva protiv covida-19.