Toplinski valovi, šumski požari, poplave čiji smo svjedoci samo su vrh ledenog brijega u usporedbi s onim što tek slijedi, dodaju klimatolozi. Upozoravaju da ćemo bez ozbiljnog bavljenja klimom uletjeti poluslijepo u budućnost.

Strahujući da su ljudske neumorne emisije ugljičnog-dioksida konačno gurnule klimatsku krizu u novu, ubrzanu fazu uništenja, Guardian je tražio stručne procjene više od 40 znanstvenika iz cijelog sveta.

Oni su naveli da je porast globalne temperature u potpunosti u skladu s upozorenjima, a ove godine je potaknut povratkom El Niña.

Dodali su i da su ljudi i gradovi ugroženiji od ekstremnih vremenskih prilika nego što se očekivalo i da trpe posljedice koje nikada prije nisu iskusili, jer su klimatski rekordi srušeni.

"Srpanj je bio najtopliji mjesec u ljudskoj povijesti, a ljudi širom svijeta trpe posljedice. Ali, ovo je ono što smo očekivali kao upozorenje. Ovo će postati prosječno ljeto za 10 godina, osim ako svijet ne počne surađivati i stavi na prvo mjesto klimatsko pitanje", kazao je profesor Prof Piers Forster sa Sveučilišta u Leedsu.

Profesor Krishna AchutaRao ističe da su ove posljedice mnogo gore nego što su njegove kolege i on očekivali.

"Rizici klimatskih promjena nisu potcijenjeni na globalnoj razini. Ali njihove posljedice jesu, jer smo mnogo ranjiviji nego što smo mislili - naša ranjivost nas je tresnula u lice", ocjenjuje Christophe Cassou, istraživač na Sveučilištu Paul Sabatier Toulouse III u Francuskoj.

Toplinski rekordi, kao i rekordi u broju šumskih požara oboreni su tijekom 2023. od Sjeverne Amerike, preko Europe, do Azije.

Znanstvenici smatraju da je ipak ostao otvoren "mali prozor" mogućnosti da se izbjegne najgore kada su u pitanju klimatske promjene.

Oni u najvećoj mjeri ukazuju na jednu stvar koja je od suštinske važnosti - svesti upotrebu fosilnih goriva na nulu.