Vrećice grickalica, opušci cigareta, limenke piva, plastične boce. Često ćete sve navedeno vidjeti na plaži, a vrlo je vjerojatno da će tamo i ostati sve dok ih more ne povuče i odnese na drugu plažu, dok ih ne pojede tuljan ili ih oceanske struje ne odnesu na Pacifički pojas smeća. Plastika sačinjava oko 90 posto morskog smeća koje pluta svim svjetskim oceanima samo zato što se mi nismo uspjeli pobrinuti za njega kao što smo trebali. 

>> 5 činjenica o smeću koje niste znali

„Smeće ne pada s neba već s ljudskih dlanova na zemlju pa u more", rekao je Besteiro, voditeljica ICC-a (Međunarodni program čišćenja obala Ocean Conservancyja). ICC je svjetski grass root pokret. Oko 7,8 milijuna volontera u sklopu njega je prikupilo oko 60 milijuna kilograma smeća s plaža u 125 zemalja. Na 25. rujna obilježit će se njihova 25 godišnjica. Morski otpad i smeće veliki su zagađivački problem, a turizam je jedan od čimbenika koji mu doprinosi. Ako ljetuje na plaži, pobrinite se da limenke vašeg piva i vrećica čipsa završi u kanti za smeće jer ćete tako vjerojatno spasiti život barem jednom tuljanu.

>> Morsko dno je prepuno smeća

„Ako ugledate smeće, pokupite ga", savjetuje Sonya Besteiro turistima za ovo ljeto. Brojne su međunarodne lokalne i regionalne inicijative koje žele zaustaviti otpad da dospije do oceana. MARPOL (Međunarodna konvencija za prevenciju zagađenja s brodova) su potpisale 122 zemlje. Ali stručnjaci se slažu da je potrebno još rada. Kada zemlje u razvoju počnu trošiti kao zapadne zemlje, bez odgovarajuće upravljačke infrastrukture problem će samo rasti. Besteiro je puna nadanja. „Ovo je stvar koju u biti možemo riješiti uz prevenciju i edukaciju. Sve se svodi na promjenu ponašanja", kaže. „ Svatko od nas ostavlja trag na morski okoliš."

Top deset vrsta morskog smeća

1. Cigarete 21 posto
2. Vrećice 11 posto
3. Omoti za hranu (svih vrsta) 9 posto
4. Poklopci, čepovi 9 posto
5. Boce (plastične) 9 posto
6. Čaše, šalice, tanjuri, pribor za jelo 5 posto
7. Flaše (staklene) 4 posto
8. Limenke 4 posto
9. Slamke 4 posto
10. Papirnate vrećice 3 posto

Izvor: Izvješće ICC za 2010.

Najčešći uzročnici i izvori otpada su:

• Turizam - hrana, pića, pakiranja, opušci, dječje igrače, kanalizacija, kondomi, šprice
• Ribarski otpad - mreže, udice, najlon
• Brodovi  - gotovo sve navedeno, namjerno ili slučajno bačeno u more

Izvor: Greenpeace

Vrijeme raspadanja (procjena)

• Novine - 6 tjedana
• Jabuke - 2 mjeseca
• Tetrapak, mlijeko - 3 mjeseca
• Vrećice - 1-20 godina
• Plastične (pjenaste) čaše - 50 godina
• Pelene, plastične flaše - 450 godina
• Ribarski najlon - 600 godina

Izvor: OC (Ocean Conservancy)

Plastika

Trajnost plastike je mač s dvije oštrice. Potrebne su stotine godina da se razgradi, a kad se baci u prirodu obično završi u manjim komadima tako da je manje životinje mogu progutati, pa čak i planktoni. Bacajte plastiku na za to predviđeno mjesto.

>> Otoci smeća ugrožavaju Atlasnki ocean

267

Ovaj broj predstavlja vrste koje su ugrožene zahvaljujući morskom otpadu - zapetljaju se u mreže, progutaju smeće; tu su ptice, tuljani, morski lavovi, kitovi i brojne ribe. Najčešće stradavaju tuljani i morski lavovi - pojedu smeće, zaglave u mrežama ili ih otpad ozlijedi, a sve zbog njihove radoznale prirode.

Izvor: Greenpeace

Morska fauna pronađena u smeću

Volonteri ICC-a revno dokumentiraju svoje pronalaske i čišćenja svake godine. Ti su podatci iznimno vrijedni, a uključuju informacije o tome gdje se najmanje smeća pronalazi, gdje smeće završava, kakav utjecaj ima po okoliš i tako dalje.

Za 2010. do sad vrijede sljedeći podatci o broju životinjskih vrsta pronađenih u smeću:

• 12 vodozemaca
• 138 ptica
• 89 riba
• 55 kičmenjaka
• 23 sisavca
• 19 gmazova