Znanstvenici već desetljećima upozoravaju da ljudi svojim djelovanjem negativno utječu na prirodu. Globalno zatopljenje, šumski požari, erozija, masovni turizama, sumanuta eksploatacija prirodnih resursa, zagađenje sve su to faktori koji utječu i mijenjaju naš okoliš, no takva destrukcija biosfere ne može proći nekažnjeno.

Bilo da se radi o osveti Majke Prirode ili nesmotrenim akcijama čovjeka nekim svjetskim znamenitostima i prirodnim ljepotama prijeti brisanje s lica Zemlje, a naši potomci će im se diviti čitajući o njima u povijesnim knjigama.

Donosimo vam mjesta koja trebate posjetiti prije nego što nestanu:

7. Maldivi

Maldivi su otočna država u Indijskom oceanu i sastoje se od oko 1200 otoka grupiranih u 26 atola, a pošto su najniža zemlja na planeti, nalaze se na prosječnoj nadmorskoj visini od 2,5 metra, u bliskoj budućnosti im prijeti brisanje sa zemljopisnih karata. Stoga ako ste planirali jednom u životu trčati pješčanim plažama Maldiva, spakirajte plivaće kostime i trk na zrakoplov jer globalno zagrijavanje, te rast razine mora zbog topljenje polarnih kapa, prijete da u potpunosti potope ovaj egzotični turistički raj.

6. Olimpija, Grčka

Drevnom antičkom svetištu i domu prvih Olimpijskih igara prijeti totalno uništenje. Ono što zub vremena nije uspio razoriti preko 2500 tisuće godina to će dokrajčiti Majka Priroda, a možda i kakav piroman. Naime, zbog sve toplijih ljeta u Grčkoj sve su učestaliji razorni šumski požari koji su u stanju, unatoč svim ljudskim naporima, spomenike domišljatosti drevnih Grka poslati u povijesne knjige.

5. Egipatske piramide

Sve veći broj turista, smog, prirodne atmosferske pojave, te gljivice ubrzavaju i pojačavaju eroziju ovih drevnih grobnica slavnih faraona. No, ako je vjerovati predviđanjima nekih znanstvenika još uvijek imate vremena vidjeti jedina očuvana čuda Starog svijeta. Naime, stručnjaci predviđaju da bi piramide mogle nestati unutar slijedećih 150 godina, kako bi ih konzervirali, Egipćani razmatraju da ih prekriju smolom koja će onemogućit kako dodir s prirodnim pojavama tako i posjete turista.

4. Mrtvo more

Mrtvo more je ustvari slano jezero koje se nalazi između Izraela i Jordana, a posebno je iz više razloga. Osim što je sa svojih -418 metara ispod razine mora najdublja slobodno pristupačna depresija na Zemlji, jezerska voda i blato su ljekoviti zbog velike koncentracije soli i minerala. Iako su ga te činjenice stavile na turističku kartu svijeta, sve toplije vrijeme prijeti da Mrtvo more izbriše sa globusa. Naime, pretjerano crpljenje jezerske vode, kako za piće tako i za navodnjavanje, i sve veće temperature rezultirale su time da se površina Mrtvog mora u proteklih 30 godina smanjila za jednu trećinu.

3. Veliki koraljni greben, Australija

Veliki koraljni greben je najveća živa cjelina na svijetu, a Australij svake godine od turizma donese oko bilijun australskih dolara. Nalazi se u Koraljnom moru i zbog svoje veličine, proteže se 2030 kilometara uz obalu Australije, vidljiv je iz svemira. No, u bliskoj budućnosti astronauti, ili izvanzemaljci, neće se moći diviti ovom prirodnom čudu iz zemljine orbite jer mu prijeti totalno uništenje. Naime, pošto su koralji ekstremno osjetljivi na promjene u svojem okolišu prijeti im masovno izumiranje zbog rasta temperature mora te sve jače zagađenosti koja mijenja kiselost vode.

2. Taj Mahal, Indija

Ogroman mauzolej, koji 1653. godine dao izgradio mogulski vladar Džahan-šah u spomen na svoju preminulu suprugu Mumtaz Mahal i koji je uvršten na UNESCO-ov popis spomenika Svjetske baštine, polako ali sigurno propada. Korozija fasade i trunjenje drvenih temelja mogli bi zauvijek uništiti spomenik jednoj ljubavi. Prema mišljenju nekih stručnjaka, Taj Mahal bi se mogao urušiti za pet godina. Stoga ako ga želite vidjeti uživo, trk u Indiju.

1. Amazonska prašuma

Amazonska prašuma zauzima oko jedne trećine južne Amerike i najveća je prašuma na svijetu, tako da se s pravom još naziva i plućima svijeta. Amazonija je dom za oko 20 posto svjetske flore i faune, a ljudska ruka odlučila je to promijeniti. Zbog nekontrolirane sječe i požara dolazi do erozija, poplava, a time i do nesagledivih klimatskih promjena. Zbog eksploatacije prirodnih bogatstava, površina prašume se, u posljednjih 30 godina, smanjila za 966.066 kvadratnih kilometara.