Godine 1972., tim znanstvenika s Massachusetts Institute of Technology (MIT) objavio je studiju pod nazivom The Limits to Growth (Granice rasta), koja je izazvala značajan globalni interes i zabrinutost. Ova studija, naručena od strane Rimskog kluba, međunarodne organizacije koja se bavi globalnim izazovima, koristila je računalne modele kako bi istražila potencijalne scenarije budućeg razvoja svjetske industrijske civilizacije, posebno u odnosu na eksponencijalni rast stanovništva, industrije, zagađenja i potrošnje prirodnih resursa. Njihovi zaključci upozoravali su na mogućnost kolapsa industrijske civilizacije ako se postojeći trendovi nastave bez ozbiljnog preispitivanja.

Ključni nalazi studije

Tim je koristio računalni model nazvan World3 kako bi simulirao interakcije između ključnih globalnih sustava poput stanovništva, industrijske proizvodnje, raspoloživih resursa, hrane i zagađenja. Glavna poruka bila je da postoji konačan kapacitet Zemljinih resursa, a nastavak nekontroliranog rasta stanovništva i industrijalizacije mogao bi dovesti do ekološkog i gospodarskog sloma tijekom 21. stoljeća.

U osnovi, studija je pokazala da će doći do trenutka kada će globalna potražnja za resursima premašiti sposobnost planeta da ih obnovi. Tada bi moglo doći do drastičnog pada proizvodnje hrane, što bi, zajedno s iscrpljivanjem ključnih resursa i sve većim zagađenjem, moglo dovesti do pada svjetske populacije i ekonomske aktivnosti.

Kontroverze i reakcije

The Limits to Growth naišla je na oštre kritike, osobito od strane industrijskih i političkih krugova koji su tvrdili da su predviđanja previše pesimistična te da će napredak tehnologije i inovacije omogućiti prevladavanje izazova s kojima se čovječanstvo suočava. Mnogi su tvrdili da tržište i tehnološke inovacije mogu riješiti problem iscrpljivanja resursa kroz povećanje učinkovitosti i razvoj zamjenskih tehnologija.

Međutim, 50 godina kasnije, mnoga upozorenja iz ove studije čine se proročanskima. Studije objavljene u novije vrijeme pokazuju da svijet, prema nekim pokazateljima, slijedi scenarije slične onima predviđenim u izvornom modelu World3. Znanstvenici i dalje upozoravaju da ako se ne poduzmu ozbiljne mjere, planet bi mogao ući u fazu ekološkog kolapsa.

Aktualnost upozorenja

Danas je jasno da su pitanja klimatskih promjena, degradacije okoliša, gubitka bioraznolikosti i iscrpljivanja resursa središnja pitanja globalne budućnosti. Rastuće temperature, ekstremni vremenski uvjeti, zagađenje i uništavanje prirodnih ekosustava sve su jasniji znakovi da se čovječanstvo suočava s granicama održivosti.

Iako je tehnologija napredovala, ona sama po sebi nije riješila temeljne probleme prekomjerne potrošnje resursa i zagađenja. Globalni ekonomski sustav, koji se temelji na stalnom rastu, i dalje vrši ogroman pritisak na okoliš. UN-ovi izvještaji i klimatski samiti sve češće naglašavaju hitnost djelovanja kako bi se izbjegli najgori scenariji, koje je studija MIT-a najavila.

Zaključak

Upozorenje MIT-a iz 1972. godine o riziku od kolapsa industrijske civilizacije i dalje je aktualno. Znanstvenici su predvidjeli da će kontinuirani rast bez promjena u potrošnji resursa dovesti do ekoloških i društvenih katastrofa. S obzirom na sadašnje globalne izazove, potrebno je ozbiljno razmotriti ta upozorenja i poduzeti korake kako bi se stvorila održiva budućnost za sve.