Ministrica kulture u subotu je gostovala u Dnevniku HRT-a, a upitana tko će uz oštru poreznu reformu profitirati, a tko će biti zakinut, s obzirom na prijedlog proračuna za 2017. prema kojem će Ministarstvo kulture raspolagati s nešto više od milijardu i sto milijuna kuna, Obuljen Koržinek je odgovorila da su za sada zadovoljni jer je povećanje proračuna nešto preko tri posto u dijelu proračunskih prihoda, dakle, limitiranih sredstava, a u ukupnom iznosu to je gotovo 20 posto povećanje.

"Međutim, to je uglavnom posljedica povlačenja sredstava iz fondova Europske unije, što će značajno pomoći ne samo u dijelu obnove i očuvanja kulturne baštine, nego i u drugim programima, kao što su kultura za mlade koja će krenuti sljedeće godine, program potpore medijima zajednice i tako dalje", istaknula je ministrica kulture.

Kaže da je istina da su uvedeni doprinosi za autorske honorare, međutim, Obuljen Koržinek napominje da su zadržane porezne olakšice od 30 posto na sve autorske honorare i još 25 posto na umjetničke honorare tako da se u apsolutnim iznosima, odnosno u postocima, ne radi o velikom povećanju, odnosno poskupjet će oko sedam posto. "Vjerujem i nadam se da će u prvom redu poslodavci u kulturi taj teret, taj trošak, preuzeti na sebe", naglasila je. 

Govoreći o reviziji medijskog zakonodavstva, ministrica kulture je najavila velike izmjene, "možda čak i donošenje potpuno novog zakona o elektroničkim medijima". Isto tako, planira se i revizija Zakona o HRT-u da bi se ispravila, kako je rekla, "nesretna situacija iz 2012. kada je zakon u nedemokratskoj proceduri izmijenjen tako da je značajno smanjena neovisnost javnog radio-televizijskog servisa".

A na pitanje hoće li biti novca za neprofitne medije i kako se ona prema njima planira odrediti s obzirom da je njezin prethodnik, bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović ukinuo povjerenstva, Obuljen Koržinek je rekla da nije bilo dovoljno vremena da bi se donio novi institucionalni okvir koji bi im omogućio da nastave s tim potporama u okviru Ministarstva kulture jer, kako je rekla, postavljeni okvir nije bio dobar i nije bio utemeljen u zakonu.

"Stoga smo predložili da se u ovom prijelaznom razdoblju ta potpora za taj dio medija osigura kroz zakladu za razvoj civilnog društva, a mi ćemo raditi na tome, naravno, prvo na donošenju medijske strategije i onda da bi se postavio jedan jasan, institucionalni i zakonodavni okvir kako podupirati medije u Republici Hrvatskoj", istaknula je Obuljen Koržinek.

Upitana s kojim prvim projektom planira krenuti u 2017., ministrica kulture je istaknula da im je u ovom trenutku prioritet bio završiti godinu, odnosno što prije donijeti sve odluke o financiranju kako bi već možda tjedan ili dva nakon donošenja proračuna mogli objaviti rezultate financiranja za sljedeću godinu.

"I ova rasprava oko autorskih honorara pokazala je da je potrebno što žurnije pristupiti reviziji sustava uređenja statusa umjetnika. To je jedno od pitanja koje ćemo relativno rano otvoriti. Program nakladništva, pitanje uređenja kazališta, jer je nedavno bilo i u medijima govora posebno o teškom stanju u baletnim ansamblima. Problema je jako puno. Radit ćemo, uključivat ćemo stručnjake, predstavnike udruga, trudit ćemo se raditi participativno i ništa nećemo 'stavljati pod tepih'", poručila je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.