Ministri vanjskih poslova zemalja članica Europske unije istaknuli su u utorak u svojim zaključcima da je Hrvatska u borbi protiv korupcije postigla "ohrabrujući napredak" na visokoj razini, ne spomenuvši izravno pojedinačne slučajeve. "Napredak ohrabruje u mnogim područjima, uključivo u području vladavine prava i borbe protiv korupcije na visokoj razini", kaže se u zaključcima ministara vanjskih poslova. U nacrtu zaključaka koji su bili pripremljeni prije nego je počeo istražni postupak i uhićen bivši premijer Ivo Sanader, nije se spominjao "napredak u borbi protiv korupcije na visokoj razini".

Predsjedatelj Vijeća za opće poslove belgijski ministar vanjskih poslova Steven Vanackere na konferenciji za novinare nije htio komentirati slučaj Ive Sanadera u kontekstu zatvaranja poglavlja o pravosuđu i temeljnim pravima. "Nemam komentara", odgovorio je.

Finski ministar vanjskih poslova Alexander Stubb, nakon dolaska na sastanak, na isto pitanje nije bio puno određeniji. "Teško je reći što to točno znači. Najvažnije je da je poglavlje 23 (Pravosuđe i temeljna prava) tehnički u redu. Uvijek naravno ima političkih slučajeva visokog profila, ali i to spada u pravni sustav, koji se o tome treba pobrinuti", rekao je Stubb.

U odnosu na nacrt zaključaka konačno prihvaćeni zaključci sadrže još jednu, za Hrvatsku pozitivnu promjenu, u dijelu u kojem se govori o suradnji s Haaškim sudom.

"Vijeće bilježi općenito dobru suradnju Hrvatske s ICTY-jem", rečenica je koja je dodana u zaključke nakon današnje rasprave. Glavni haaški tužitelj Serge Brammertz je na poziv belgijskog predsjedništva izvijestio ministre vanjskih poslova o svojim ocjenama o suradnji Hrvatske i Srbije sa svojim uredom. U zaključcima se dodaje da "puna suradnja ostaje bitna, u skladu s Pregovaračkim okvirom. Bilježi da je međuresorna radna skupina počela istraživati važne nove smjerove, vijeće poziva Hrvatsku da nastavi administrativnu istragu kako bi se objasnila sudbina nestalih vojnih dokumenata".

U zaključcima se dodaje da su "potrebni daljnji napori, među inim, glede neovisnosti i učinkovitosti pravosuđa, borbe protiv korupcije na svim razinama, kao i u području reforme javne uprave, pravima manjina, povratku izbjeglica i suđenjima za ratne zločine. Vijeće ohrabruje Hrvatsku da ubrza ispunjavanje preostalih mjerila, uključivo i stvaranje uvjerljive evidencije rezultata, posebice glede tržišnog natjecanja i pravosuđa i temeljnih prava".

"Vijeće pozdravlja dobar napredak Hrvatske u ispunjavanju kriterija za članstvo. Pristupni pregovori su u završnici, a pripreme na nacrtu pristupnog ugovora postojano su napredovale. Zaključenje pregovora je na dohvatu", kaže se u zaključcima.

Pohvaljuje se hrvatska aktivna uloga u regionalnoj suradnji i poboljšanje odnosa sa susjedima te pozdravlja stupanje na snagu arbitražnog sporazuma sa Slovenijom. Zemlje članice pozivaju Hrvatsku da nastavi rješavati sva "otvorena bilateralna i regionalna pitanja u suradnji sa zemljama kojih se to tiče".

U zaključcima se također izražava nada da će na predstojećoj Međuvladinoj konfernciji o pristupanju 22. prosinca "biti zabilježen daljnji napredak" u pregovorima.

Ministar Vanackere je rekao da je cilj belgijskog predsjedništva na toj konferenciji zatvoriti tri poglavlja - Pravda, sloboda i sigurnost, Okoliš i Vanjska, obrambena i sigurnosna politika, a da će konačna odluka biti poznata nakon sastanka Odbora stalnih predstavnika (COREPER), koji se također održava 22. prosinca, neposredno prije konferencije o pristupanju na ministarskoj razini.

Slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar izjavio je u ponedjeljak da slovenski parlament do sada nije razmatrao ta tri poglavlja, ali da "slovenska vlada vjeruje da će parlament potvrditi pregovaračka stajališta za dva poglavlja - Pravda, sloboda i sigurnost i Vanjska, sigurnosna i obrambena politika", dok je treće poglavlje Okoliš rekao da se o njemu još vode razgovori na razini radne skupine za proširenje Vijeća EU-a.

Na izravno pitanje može li Hrvatska 22. prosinca zatvoriti to poglavlje, Žbogar je rekao da to sada ne može reći. Upitan ima li Slovenija neke rezerve u pogledu toga poglavlja, Žbogar je rekao da "rezervi nema, da se još pregovara o zajedničkom pregovaračkom stajalištu EU-a", pri čemu će Slovenija "reći svoje mišljenje vezano uz primjenu Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP).

U dijelu zaključaka o strategiji proširenja, ističe se da su "regionalna suradnja i dobrosusjedski odnosi bitni dijelovi procesa proširenja. Oni pridonose pomirenju i ozračju koje vodi rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja i nasljeđa prošlosti."

"Vijeće ohrabruje sve strane da riješe otvorena bilateralna pitanja, koja su izvan nadležnosti EU-a ili izvan ugovornih obveza prema EU-u, u konstruktivnom duhu i uzimajući u obzir opće interese EU-a", kaže se u zaključcima. Na zahtjev Slovenije u tom dijelu zaključaka izbačen je dio koji govori o tome da neriješena bilateralna pitanja ne bi trebala ometati proces proširenja i da je EU spremna pomoći u traženju rješenja.(hina/metro-portal)