30 gradonačelnika, cijeli niz pokrajinskih premijera, pet saveznih ministara, kancelarka i k tome još predstavnici lokalnih općinskih saveza - početkom ovoga tjedna se u kancelarskom uredu okupilo doista veliko društvo na drugom "summitu o automobilima". Političari su pod pritiskom i Angela Merkel to ne skriva. "Da ovdje sjedimo ispred vas u ovako neuobičajeno velikom broju ukazuje na to da se ovdje radi o neuobičajeno velikom problemu", rekla je nakon trosatnog sastanka.

Taj problem su sitne čestice u zraku i dušični oksidi koje ispuštaju prije svega dizelaši. To stvara najveće probleme napučenim područjima s vrlo prometnim cestama. 2008. godine je donesena EU-smjernica o kvaliteti i čistoći zraka koja se u Njemačkoj od 2010. mora poštivati. No prema navodima Saveznog ureda za okoliš i dalje su na više od svake druge mjerne postaje u blizini gradskog prometa zabilježena prekoračenja zadanih vrijednosti.

Nikako zabrane vožnje

U Stuttgartu je zbog toga udruga Njemačka pomoć za okoliš (Deutsche Umwelthilfe) izišla na sud i pobijedila. Od siječnja 2018. se EU-smjernice za kvalitetu zraka moraju poštivati i da bi se ostalo u dozvoljenim gabaritima mora se, ako treba, uvesti i zabrana vožnje starijim dizelskim automobilima, tako je glasila presuda. Ali službeni Berlin to svakako želi izbjeći. "Svi smo mi mišljenja da su paušalne zabrane određenog tipa pogonskih motora ili automobila neprihvatljive", sažela je Angela Merkel rezultate rasprave s predstavnicima općina i saveznih zemalja i dodala kako se želi "poduzeti sve moguće" kako bi se takve zabrane izbjegle.

Merkel govori o golemoj zadaći i vidi potrebu djelovanja na dvama velikim područjima - u automobilskoj industriji koja bi poboljšanjem softwarea trebala smanjiti ispušne plinove automobila već puštenih u promet i nuditi premije za zamjenu starijih dizelskih automobila. "Software-update je prvi i važan korak, ali on neće biti dovoljan", zaključio je premijer Baden-Württemberga Winfried Kretschmann iz redova Zelenih.

Drugo važno područje je javni promet. Već početkom kolovoza je utemeljen takozvani "fond za mobilnost". S novcem iz toga fonda bi općine koje su posebno ugrožene emisijom dušičnih oksida trebale poticati javni prijevoz i motivirati građane da više pješače i voze bicikl.

U fond bi se za početak trebalo sliti 500 milijuna eura, kao rezultat prvog "summita o dizelu", a sada ga savezna vlada želi "podebljati" za još 500 milijuna. Automobilska industrija je već obećala da će ona dati svoj doprinos s 250 milijuna. Njemački ministar vanjskih poslova i vicekancelar Sigmar Gabriel, međutim, kaže da bi ta svota "slobodno mogla biti i veća".

Misliti na zrak, ali ne zaboraviti klimu

Sve općine su već odavno izradile planove za održavanje čistoće zraka, rekao je premijer savezne zemlje Sjeverno Porajnje i Vestfalija Armin Laschet i primijetio kako bi  uz pomoć ovoga fonda sada oni mogli postati konkretni. Tako bi se, na primjer, mogli tehnički obnoviti autobusi s dizel-motorima u gradovima, jer, kako je napomenuo Laschet, samo jedan posto vozila u Njemačkoj su autobusi, a oni proizvode čak 20 posto ispušnih plinova.

Hamburg i Berlin su već dogovorili da će se od 2020. polako početi prebacivati na elektro-buseve - svake godine bi trebalo biti zamijenjeno 200 autobusa.

Ali dok elektromobilnost ne uzme zamaha, dizelski motori će biti potrebni već i zato da bi se emisija ugljičnog dioksida zadržala u dogovorenim okvirima. Pred političarima je tako izbor između dva zla. Zato je premijer Baden-Württemberga Kretschmann podsjetio da se iz vida ne smije izgubiti zaštita klime, kao ni vrijednost automobilske industrije koja je jamac za radna mjesta i time jedan od glavnih stupova društvenog standarda.