Istraživanje je proveo međunarodni tim znanstvenika okupljen u International Headache Genetics Consortium. Znanstvenici iz Australije, Danske, Estonije, Finske, Njemačke, Islanda Nizozemske, Norveške, Španjolske, Švedske, Velike Britanije i Sjedinjenih Država studiju su proveli na DNK uzorcima 375000 sudionika istraživanja iz Europe, Amerike i Australije, među kojima ih je 60000 patilo od migrene.

Znanstvenici su uspjeli analizirati milijune genetskih varijanti te su otkrili da se s pojavom migrene može povezati 38 različitih genomskih područja. Naime, dosad se s migrenom povezivalo samo 10 genomskih područja.

Ustanovili su i da se većina genomskih zona preklapa s genima povezanim s određenim vaskularnim bolestima kod kojih dolazi do sužavanja krvnih žila.

Unatoč tome što je migrena prilično proširena te pogađa svaku sedmu osobu u svijetu, njezini uzroci još uvijek nisu u potpunosti otkriveni, što komplicira razvoj novih načina liječenja.

O važnosti nedavnih otkrića za budućnost uspješnog liječenja migrena profesor John-Anker Zwart iz Sveučilišne bolnice u Oslu kaže: "Naša otkrića koja se temelje na genetici prvi su konkretan korak prema personaliziranom pristupu u liječenju ovog kompleksnog stanja. Mi liječnici odavno znamo da je svaka migrena različita i da su lijekovi koji pomažu jednome pacijentu kod drugog potpuno neučinkoviti."

"Nadamo se da ćemo uskoro dobivena saznanja moći upotrijebiti na način da pacijente podijelimo u grupe s obzirom na genetske predispozicije kada budemo provodili klinička istraživanja s lijekovima. Na taj bismo način trebali povećati izglede za otkrivanje najbolje terapije za svaku podgrupu", rekao je dr. Zwart.