Mediteranski način prehrane, uz skandinavski obično apostrofiran kao najzdraviji način prehrane zbog blagotvornog utjecaja na zdravlje srca sve više nestaje i povlači se pred najezdom brze i gotove hrane.

"Prehrambene navike na mediteranskom području se mijenjaju, što ga udaljava od njegova iskonskog prehrambenog režima koji je dugo bio sinonim za zdrav život", ističe se u izvješću predstavljenom u četvrtak na Svjetskoj izložbi u Milanu.

Po tom izvješću koje su pripremili UN-ova organizacija za hranu i poljodjelstvo (FAO) i Međunarodni institut za poljoprivredne mediteranske studije, promjena prehrambenih navika na Sredozemlju ima brojne loše posljedice: pretilost, smanjenje radne sposobnosti i prijevremenu smrt.

Mediteranski način prehrane, za koji su znanstvena istraživanja dokazala da sprječava bolesti srca i krvnih žila, temelji se na voću i povrću, krtom mesu i ribi te maslinovu ulju, umjesto drugih masnoća.

Globalizacija, trgovina hranom i promjena načina života, napose promjena uloge žene u društvu, mijenjaju potrošačke navike na Mediteranu, ističe se u izvješću.

"Dok se jug Mediterana bori s pothranjenošću, ostale zemlje na tom području sve češće pogađa pretilost", napose kod djece, dodaje se.

Po procjeni, tek 10 posto tradicionalnih kultura uzgaja se na mediteranskom području.

Turizam, sve jača urbanizacija, korištenje prirodnih resursa i nestanak tradicionalnih znanja pridonose brzom smanjenju genetske raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta diljem Sredozemlja.