Budući da je liječnicima bilo teško objasniti po čemu bi to marihuana bila opasnija od drugih, odavno legalnih supstanci kao što su alkohol ili duhan, sve više zemalja djelomično iz zdravstvenih razloga ili potpuno dozvoljava uživanje „trave".

Tako je i u 22 američke savezne države marihuana legalno sredstvo za uživanje, a prema istraživanju znanstvenika sveučilišta Columbia iz New Yorka, više od 2,5 milijuna mladih u adolescentskom dobu barem povremeno poseže za kanabisom.

No kako se drastično povećava broj mladih koji koriste marihuanu, tako se podjednakom brzinom povećava i broj slučajeva depresije među mladima. To je svakako razlog što se opet čuju upozorenja kako marihuana nije bezopasna, pogotovo u razdoblju odrastanja.

Goleme fiziološke i psihičke promjene

Zapravo nije posve jasno do kad traje proces odrastanja: američki nacionalni Institut za mentalno zdravlje smatra kako to traje negdje do sredine dvadesetih godina života. U tom razdoblju se i fiziološki mijenja udio sive i bijele tvari u mozgu, a još su veće promjene u psihi: u to doba se formira način kako se upravlja emocijama, suočava sa stresom, nagradama i motivacijom, razvija se racio u procesu odlučivanja i razmišljanja prije nekog djela, samokontrola nagona...

Niti tu nije kraj popisu što se mijenja, a podjednako velike promjene se dešavaju s tijelom mladih. I tu je onda golem izazov izaći na kraj sa svojim identitetom, naći svoje mjesto u socijalnom okruženju, u obitelji, školi i čitavom društvu.

Sve to kod mnogih mladih neminovno vodi i do čestih osjećaja neuspjeha, depresije i strahova. Već i to je razlog posegnuti za nekim sredstvom koje bi trebalo pomoći opustiti se i biti „cool" - kao što je marihuana. Isto tako je neosporno za američku Akademiju psihijatrije djece i mladih kako svi opijati usporavaju ili mijenjaju njihov razvoj.

Ali što je uzrok, a što posljedica? 

Usprkos tome, ne smije se žuriti sa zaključkom nakon velikog istraživanja među gotovo 70 tisuća američkih mladih i koje je objavljeno početkom mjeseca u Journal of the American Medical Association (JAMA). Ono je doista utvrdilo povezanost uspoređujući mlade koji uopće nisu i one koji su u proteklih 12 mjeseci barem jednom konzumirali kanabis.

Kod ove posljednje grupe postoji dva do četiri puta veći broj ozbiljnih mentalnih smetnji kao što su depresija, sklonost suicidu, sporije razmišljanje i teškoće u koncentraciji. Nije utvrđeno hoće li se te poteškoće nastaviti i nakon prestanka uživanja tog opijata, ali se može zaključiti da postoji veza između uživanja marihuane i anksioznosti, depresija i čak psihotičkih napada.

No tu je veliko pitanje, što je bilo prije: kokoš ili jaje? Uzrokuje li uživanje marihuane depresiju ili su depresija i sve veći pritisak na mlade za uspjehom u školi i „u životu" ti koji uzrokuju potrebu za barem privremenim opuštanjem uz marihuanu? Nije sporno da kod mladih još traje i tjelesni i psihički razvoj, ali postoji i jedna studija objavljena 2022. u stručnom listu psihofarmakologije koja kazuje kako nema bitne razlike u opasnosti od obolijevanja od depresije i anksioznosti između mladih i potpuno odraslih uživalaca marihuane.

Drugim riječima, neosporno je da postoji veza između određenih psihičkih poremećaja i uživanja ovog opijata. Ali što je tu uzrok, a što posljedica - tu je još potrebno provesti dodatna istraživanja i uopće naći neku znanstvenu metodu kako bi se utvrdio kauzalitet.