« Ekosfera
objavljeno prije 5 mjeseci i 25 dana
AKCIJA

„Mali ljudi“ tužili Europsku uniju

Više obitelji iz više zemalja tužilo je Europsku uniju. Predbacuju vladama zemalja članica i Europskoj uniji da ne čine dovoljno protiv klimatskih promjena. Nadaju se da će ih na to natjerati Opći sud EU-a

Kako natjerati politiku da radi svoj posao?
Kako natjerati politiku da radi svoj posao? (Arhiva)
Više o

EU

,

klimatske promjene

,

Opći sud EU

,

tužbe

Iako se mnogi boje klimatskih promjena i nevolja koje će evidentno uzrokovati sve veći klimatski ekstremi, požari, suše, poplave, većini se čini da u tom pogledu ne mogu puno učiniti, a da je sve u rukama političara koji međutim zaštitu okoliša rijetko stavljaju na prvo mjesto. Zato je jedan broj ljudi iz Europske unije i šire, okupljen uz pomoć mreže nevladinih organizacija odlučio poduzeti akciju kojom bi političare natjerao na odlučnije djelovanje. I nisu jedini. Ako neće političari, možda hoće sudovi.

Točno u podne u četvrtak 24. svibnja, niz građana EU-a, ali i šire, podnio je Općem sudu EU-a tužbu protiv Europskog parlamenta i Vijeća EU-a jer „dozvoljava da se nastave velike emisije stakleničkih plinova i propuštaju zaštititi svoje građane".

Europska unija ne čini dovoljno da zaustavi globalno zatopljenje, postojeći ciljevi da se do 2030. godine smanje emisije stakleničkih plinova za 40% u odnosu na baznu 1990. godinu jednostavno nisu dovoljni s obzirom na stvarnu ugrozu koju klimatske promjene predstavljaju za živote ljudi, njihovo zdravlje, imovinu i mogućnost da žive od svoga rada, navode u svojoj tužbi, koju je u njihovo ime predala njemačka odvjetnica Roda Verheyen. Tužitelji, a riječ je o „običnim" ljudima, obiteljima iz raznih zemalja EU-a - Njemačke, Portugala, Rumunjske, Francuske, ali i iz primjerice Kenije, koji na vlastitoj koži počinju osjećati užasne posljedice klimatskih promjena i svojim očima vide kako njihova imovina, način života, ali i opstanak bivaju ugroženi.

Nije prva tužba

„Tužitelji su obitelji koje se nose s toplinskim valovima, sušama, poplavama, nestašicama vode, ljudi na koje klimatske promjene utječu već danas", kaže njihova odvjetnica Roda Verheyen. Njihova tužba možda je prva prema europskim institucijama, no nije prva takve vrste. Još 2012. godine nizozemska je zaklada Urgenda tužila tamošnju vladu nakon što je ona priznala da ne čini dovoljno da spriječi opasne klimatske promjene. Urgenda je pokrenula tužbu tvrdeći da Nizozemska svjesno izlaže svoje građane riziku. 2015. godine donesena je povijesna odluka prvostupanjskog suda u Haagu, kojom je državi naređeno da učini više kako bi se smanjila emisija stakleničkih plinova i smanji ih za najmanje 25 posto u odnosu na razinu iz 1990. Vlada se, unatoč pozivima znanstvenika i aktivista da to ne čini, žalila na tu odluku, a ročište po toj žalbi održat će se idućeg ponedjeljka, 28. svibnja.

Slična tužba pokrenuta je i u SAD-u, gdje su tužitelji - djeca. Njih 21 podiglo je tužbe, a okružna sutkinja Anne Aiken u Oregonu krajem prošle godine prihvatila je tužbu u kojoj se u osnovi zahtijeva poštivanje prava tužitelja, djece, da žive u stabilnoj klimi. Suđenje bi trebalo početi ove godine, no Trumpova administracija se, očekivano, žalila na odluku da se tužba prihvati.

Od Francuske preko Portugala i Rumunjske do Kenije

„44 posto u šest godina - to je gubitak koji smo imali na svojim plantažama lavande u Provansi zbog utjecaja klimatskih promjena koje nas pogađaju sve jače i jače", kaže jedan od tužitelja, djed u obitelji iz Francuske, Maurice Feschet. „EU mora poslušati svoje građane koji su na udaru klimatskih promjena i primijeniti odgovarajuće mjere da ih zaštiti."

Nevladine organizacije već godinama tvrde da postojeći ciljevi nisu dovoljni i traže da se dodatno smanji ispuštanje stakleničkih plinova, kako bi se globalni rast temperature zadržao unutar granice od 1,5 stupnjeva Celzija, kao što je zacrtano Pariškim sporazumom. Wendel Trio, direktor organizacije Climate Action Network (CAN) za Europu, rekao je da su se države Pariškim sporazumom obvezala na napore da zadrže porast temperature na 1,5 stupnjeva, no da je jasno da postojeći ciljevi koje je EU zacrtao nisu dovoljni da bi se te obveze ispunile te bi ih trebalo povećati. „Ova tužba koju su pokrenule obitelji naglašava hitnost i nužnost povećanja ciljeva do 2030. godine", rekao je.Drugi tužitelj, portugalski inženjer šumarstva Armando Carvalho koji je u katastrofalnim šumskim požarima 2015. godine izgubio svoju šumu i plantažu, kaže kako je pojava nezabilježene suše koincidirala s mega-požarom koji ništa nije moglo zaustaviti. Izgubio je svu svoju imovinu. „S obzirom na svoje znanje o šumarstvu i iskustvo borbe s tim požarima, uz svoju savjest i građansku svijest, morao sam aktivno sudjelovati u ovoj tužbi, jer sam svjestan da EU mora biti predvodnik i postaviti ambiciozna ciljeve kako bi se spriječilo ono što se već događa zbog utjecaja klimatskih promjena na njezinom teritoriju.

„Ako se situacija ne popravi, nade za nas više nema"

„Ostalo nam je samo nekoliko godina da djelujemo, ovdje se radi o preživljavanju ljudske vrste", kaže Dorothea Sick-Thies, osnivačica njemačkog projekta „Protect the Planet". „Široka koalicija građana ovom tužbom preuzima odgovornost koju vlade i Europski parlament nisu voljni preuzeti. Situacije u kojima se te obitelji nalaze pokazuju da se mora djelovati odmah", kaže Sick-Thies, a Christoph Bals iz organizacije Germanwatch dodaje da je riječ o tome da klimatske promjene ugrožavaju fundamentalna prava ljudi u Europi i drugdje u svijetu.

„Svake se godine temperature povećavaju. Više nemamo dovoljno vode za naše krave i ovce, moram ih voditi na ispašu sa 700 metara nadmorske visine na 1.400 kako bismo našli pristojnu travu koju mogu pasti, te vodu. Ali ne mogu s krdima ići još više, jer iznad 200 metara je samo nebo", kaže jedan od tužitelja, Petru Vlad, otac obitelji iz Rumunjske.

„Naša regija postaje sve vruća. To nas ugrožava na više načina. Nemamo vode za stoku, ali ni za piće, ugroženo je zdravlje moje djece. Ako se situacija ne popravi i nastavi se ovako, nade za nas više nema", jasan je Roba Guyo, jedan od tužitelja, ali ne iz Europske unije, već iz Kenije.

A što je s Hrvatskom? Hrvati kao da su brzo zaboravili prošlogodišnje požare koji su ugrozili čak i drugi najveći grad u Zemlji, Split, te poplave koje su devastirale Zadar i Nin? Kakva je budućnost zemlje koja uvelike živi od turizma ako taj turizam zbog klimatskih ekstrema kakvima smo svjedočili bude ugrožen?

Piše: Dalibor Dobrić/DW
25.05.2018. 08:01:00
Novi komentar
nužno
nužno