Makedonija mora otvoriti četvore oči kako ju ne bi udarili novi vjetrovi iz sjevernog susjedstva. U Srbiji se stvari po pitanju Kosova ubrzavaju, a javnost intenzivno priprema za nekakvo rješenje. Iz istupa više srpskih političara, a i samog predsjednika Vučića, moglo se zaključiti da je na stolu itekako stara priča o podjeli Kosova ili zamjeni teritorija.

Kako je u zagrebačkom tjedniku Globus na temelju svojih razgovora s Vučićem procijenio novinar Darko Hudelist, ideja srpskog predsjednika je manje-više „sjever Kosova u zamjenu za priznanje", premda priznanje ne mora biti eksplicitno. Prištinski list Gazeta ekspres javlja da su se u tom pravcu „dogovorili" predsjednici Trump i Putin na nedavnom sastanku u Helsinkiju. Prema diplomatskim izvorima DW-a u Skopju, ove ideje nisu nove, ali su do sada iznošene samo kao probni baloni ili pak u zakulisnim pregovorima.

Podjela Kosova ili razmjena teritorija je stara ideja nacionalista u Beogradu i Prištini, kaže Stevo Pendarovski, koordinator za pripremu Makedonije za članstvo u NATO-u. Ta ideja, prema njegovim riječima, nikada nije dobila podršku u relevantnim međunarodnim krugovima koji su u procesu raspada Jugoslavije insistirali na ranije uspostavljenim administrativnim granicama njenih republika i autonomne pokrajine Kosovo.

Od Daytona do danas

Pendarovski priče o dogovoru Trumpa i Putina o Kosovu naziva „špekulacijama" čiji je uzrok temeljno nepoznavanje kako funkcionira svjetska politika. „Od Drugog svjetskog rata velike geopolitičke kombinacije i podjela interesnih sfera nikada se nisu dogovarale na bilateralnim susretima. Arapsko proljeće ili aneksija Krima samo su dva od brojnih primjera."

„Stav o tome da ne smije biti novog povlačenja granica na Balkanu - jer to sigurno uzrokuje domino-efekt u regiji - poznat je odavno i primijenjen je bez izuzetka: od Daytona, pa sve do posljednje odluke kosovskog parlamenta o demarkaciji granice sa Crnom Gorom, koja je isposlovana masovnom diplomatskom artiljerijom", kaže Pendarovski za DW.

Naš sugovornik je uvjeren da će rješenje kosovskog problema biti takvo da ne ugrožava regionalnu sigurnost i kaže da dva ključna elementa već dugo figuriraju u međunarodnoj zajednici: „Beograd neće eksplicitno priznati kosovsku neovisnost, ali će morati uspostaviti diplomatske odnose s Prištinom. Drugo, Srbi na sjeveru će dobiti određeni stupanj autonomije koja se neće smjeti nazivati 'autonomijom'."

Makedonska politička elita je jako zainteresirana da se međuetnički problemi u susjedstvu ne rješavaju teritorijalno, to jest novim razgraničenjima i prekrajanjem granica. Jer najmanje četvrtina građana su etnički Albanci, uglavnom koncentrirani na sjeverozapadu zemlje.

Stevo Pendarovski kaže da Makedonija ne smije drijemati i čekati da sustavne domaće probleme riješi neki svjetsi centar moći. „Naprotiv, Makedonija ih treba sama riješiti i spremno čekati razrješenje posljednjeg krupnog regionalnog pitanja (Kosova, prim. red.) za koje nitko ne može isključiti da u određenom kontekstu neće proizvesti negativne implikacije po nas."

Što prije u NATO

Naši izvori iz diplomatskih krugova uvjereni su da brzo članstvo Makedonije u NATO-u te otvoreni put ka EU-u mogu jamčiti da Makedonija neće biti kolateralno uvučena u regionalne probleme. Jedan od naših sugovornika ističe da mu zato nisu jasne prepreke koje „određeni politički subjekti" u Makedoniji postavljaju uoči održavanja referenduma o dogovoru Skopja i Atene o imenu zemlje.

U prijevodu: što prije Grčka i Makedonija do kraja izvedu stvar, što prije kompromis oko imena bude na snazi - to prije će se dogoditi ulazak u NATO koji mnogi u Makedoniji vide kao jamstvo cjelovitosti zemlje.

„Zato je od izvanredne važnosti za Makedoniju da uspije referendum o dogovoru s Grčkom i to tako da se učvrsti i unaprijedi makedonski politički model multietničke demokracije koji favorizira integraciju umjesto podjela", kaže za DW analitičar Sašo Ordanoski. „Posebno zato što bi eventualna podjela Kosova otvorila dileme budućnosti kosovskog entiteta i mogućnost spajanja s Albanijom te na dugi rok destabilizirala i Preševsku dolinu na našoj sjevernoj granici", zaključuje on.