Mnogi su znanstvenici ove godine očekivali najveći godišnji pad emisije ugljika generacijama jer su zbog mjera za suzbijanje koronavirusa zrakoplovi prizemljeni, brodovi su u lukama, a putnici kod kuće.

Međutim, WMO je projicirani pad za 2020. opisao kao "sićušno odstupanje" i rekao je da rezultirajući utjecaj na koncentraciju ugljičnog dioksida koja pridonosi globalnom zatopljenju neće biti veći od uobičajenih godišnjih kolebanja.

"... Kratkoročno se utjecaj zatvaranja zbog covida-19 ne može razlikovati od prirodne varijabilnosti", navodi se u Biltenu WMO-a posvećenom emisiji stakleničkih plinova.

Godišnje izvješće koje je objavila agencija UN-a sa sjedištem u Ženevi mjeri atmosfersku koncentraciju plinova - ugljičnog dioksida, metana i dušičnog oksida - koji zagrijavaju naš planet i pokreću ekstremne vremenske prilike.

Razine ugljičnog dioksida, produkta sagorijevanja fosilnih goriva koji najviše pridonosi globalnom zatopljenju, dosegle su novi rekord od 410,5 dijelova na milijun u 2019. godini.

Godišnji porast veći je nego prethodne godine i nadmašuje prosjek u posljednjem desetljeću.

"Takva stopa rasta još nije viđena u povijesti naših mjerenja", rekao je glavni tajnik WMO-a profesor Petteri Taalas, referirajući se na porast od 2015. godine i pozivajući na "održivo poravnanje krivulje (emisija)".

Globalni podaci još nisu dostupni za 2020., rekao je WMO.

Kao i druge znanstvene organizacije, WMO je rekao da očekuje da će ove godine globalne emisije ugljika pasti zbog mjera protiv covida-19, što je preliminarno procijenio na 4,2-7,5 posto.

Takav pad ne bi doveo do pada atmosferskog ugljičnog dioksida, već bi privremeno usporio brzinu rasta na ljestvici koja spada u normalne varijacije, navodi se.

Bez obzira na to što danas radimo na suzbijanju emisija, velik dio ugljičnog dioksida emitiran prije nekoliko desetljeća ostao je u atmosferi i pridonosi globalnom zatopljenju, rekli su klimatski znanstvenici.

Tijekom razdoblja između 2018. i 2019. koncentracije metana koji više 'zarobljava' toplinu porasle su nešto niže od prethodnog razdoblja, ali i dalje iznadprosječno tijekom razdoblja od posljednjih 10 godina.

Razine dušikovog oksida, koje nagrizaju ozonski atmosferski omotač i izlažu ljude štetnim ultraljubičastim zrakama, također su se povećale u 2019. godini, ali sporije nego prethodne godine i usporedno s prosječnim rastom tijekom posljednjeg desetljeća.