Liberali tako imaju više sive tvari u dijelu mozga povezanom s razumijevanjem složenosti, dok je mozak kozervativaca veći u amigdali, dijelu zaduženom za procesuiranje straha, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu "Current Biology".

Znanstvenici kažu liberali uglavnom imaju razvijeniju prednju cingularnu moždanu koru - čeoni dio korteksa - od osoba koje se smatraju konzervativcima. Te su razlike u moždanoj građi povezane s činjenicom da se liberali s većom lakoćom koriste oprečnim informacijama, a konzervativci lakše prepoznaju prijetnju, dodaju autori.

"Ranija istraživanja pokazala su da psihološke crte osobe utječu na neka njezina politička opredjeljenja", ističe Ryota Kanaj s londonskog sveučilišta, jedan od suautora studije. "Našim istraživanjem utvrđena je veza između tih crta i specifične građe mozga", rekao je.

U istraživanju je sudjelovalo 90 zdravih pojedinaca koji su svoje političko opredjeljenje rangirali od jedan do pet na ljestvici od vrlo liberalnog do krajnje konzervativnog. Nakon odgovaranja na politički upitnik pristali su na skeniranje mozga.

Ljudi s većom amigdalom imaju sklonost "reagirati s više agresije na prijeteće situacije, dok osobe s razvijenijim cingularnim dijelom korteksa imaju veći kapacitet za toleriranje nesigurnosti i sukoba, što im omogućava da prihvate liberalnije stavove", navodi se u studiji.

Ipak, iz studije se može zaključiti jesu li te strukturalne moždane razlike uzrok ili posljedica različitih političkih opredjeljenja. Kanaj također upozorava da se zbog brojnih nejasnoća koje okružuju promatrane korelacije, rezultati studije ne trebaju primjenjivati na psihološke značajke analiziranih područja mozga. "Nužna su daljnja istraživanja kako bismo utvrdili kako građa mozga utječe na donošenje političkih stajališta", kazao je.