Dešnjaci čine oko 90 posto ljudi na svijetu, što za preostalih 10 posto, koji su ljevaci, život čini kompliciranijim. Samo 1% je onih koji se jednako služe lijevom i desnom rukom i zovu se ambideksteri.

U hrvatskom jeziku ljevorukost još uvijek sugerira negativnost i naopakost. Pa tako za nekog tko je loše raspoložen kažemo 'ustao je na lijevu nogu', a za nekog tko je nespretan često možemo čuti da 'ima obje lijeve ruke/noge'.

Nekada se nije razmišljalo o mogućim prednostima, pa je poznato da su ne tako davno i navikavali ljevoruku djecu da pišu desnom rukom.

Prema statističkim istraživanjima na svijetu je tek 10 posto ljevaka. 

Među njima i mnogo genijalaca: Albert Einstein, Leonardo da Vinci, Aristotel, Charles Darwin, Paul McCartney i Jimi Hendrix samo su neki od njih.

Ljevorukost je fenomen kojemu znanost i dalje pokušava utvrditi točan uzrok. Postoji i teorija da dolazi do oštećenja motoričkog centra na lijevoj polutki mozga. Ukoliko oštećenje nije veliko, mozak ga sam prebrodi i služi se suprotnom stranom. Druga teorija kaže da je određeni gen zaslužan za ljevorukost.

Tenisači koji igraju lijevom rukom puno su nezgodniji suparniku zbog zapravo obrnute igre. Upravo zbog bolje prostorne orijentacije i brže motoričke reakcije ljevaci se u pojedinačnim sportovima pokazuju uspješnijima.

Osim u tenisu, izvrsni su u plivanju, baseballu, mačevanju. I članovi Mense tvrde - čak je 20 posto njihovih članova ljevaka, 60 posto predsjednika Sjedinjenih Američkih Država i čak 50 posto astronauta.