Vladin prijedlog novoga zakona o referendumu saborski zastupnik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar danas je nazvao zakonom o zabrani referenduma, upozorivši kako predviđeni rokovi u kojima bi se referendum mogao raspisati, kako onaj državni, tako i lokalni, na minimum svode svake šanse za njegovo održavanje, piše Hina.

"Prijedlog zakona koji je vlada uputila u saborsku proceduru je makjavelistički zakon o zabrani referenduma u Hrvatskoj", izjavio je Lesar na konferenciji za novinare u Saboru. Napomenuo je da se, po predloženom, referendum na lokalnoj i regionalnoj razini za smjenu gradonačelnika, načelnika ili župana može održati prikupi li organizator potpise najmanje 20 posto lokalnog biračkog tijela u roku od 15 dana, te uz rok od tek tri dana za provjeru potpisa i njihovu predaju nadležnom tijelu.

Potpisi bi se prikupljali na mjestima koje odredi lokalno ili regionalno predstavničko tijelo, pa je, upozorava Lesar, moguće da se potpisi u Zagrebu od 9 do 16 sati prikupljaju u Uredu gradonačelnika čija se smjena traži. Za razliku od roka od samo tri dana za organizatora referenduma, predstavničko tijelo ima rok od 15 dana da, nakon što primi prikupljene potpise, odluči o tome hoće li ih uputiti na provjeru nadležnom tijelu državne uprave, pri čemu se, upozorava Lesar, uopće ne navodi koje je to tijelo, a koje tu kontrolu može obavljati i pola godine.

I da je taj rok za kontrolu mjesec dana, dodaje, ne postoji rok u kojem se referendum može održati, pa upozorava da se lokalni referendum, teoretski, ne mora održati ni sedam mjeseci nakon početka prikupljanja potpisa. "Tko će se nakon sedam mjeseci sjetiti zašto su uopće potpisi prikupljani", upitao je Lesar, koji izrazito lošim i zlonamjernim ocjenjuje i rješenja koja, kaže, dopuštaju da načelnika, gradonačelnika i župana može na referendumu smijeniti manji broj birača nego što je za njih glasovalo na izborima.

Što se državnog referenduma tiče, Lesar ponovno upozorava na rokove - potpisi bi se prikupljali 30 dana, a organizator ponovno ima samo tri dana za provjeru potpisa, njih oko 450.000, te njihovu predaju Saboru. Sabor, pak, ima rok od mjesec dana da odluči hoće li potpise dati na provjeru, a nakon rezultata provjere ima još 30 dana da Ustavnom sudu uputi zahtjev za ocjenu je li referendumsko pitanje u skladu s Ustavom te postoje li pretpostavke za održavanje referenduma.

Ustavni sud ima rok od 30 dana za tu odluku, a Sabor još 30 dana za raspisivanje referenduma. "Od početka prikupljanja potpisa do održavanja državnog referenduma proći će minimalno osam mjeseci, a referendum tada više neće imati svrhe, jer organizator neće moći animirati biračko tijelo da na njega izađe", upozorio je Lesar. Apsurdnim smatra i rješenje po kojemu Ustavni sud navedenu ocjenu daje pri samom kraju procedure, za razliku od zemalja EU, primjerice Slovenije, gdje se ta odluka daje na početku kako bi se izbjegle prepreke da se referendum, prikupi li se dovoljan broj valjanih potpisa, na kraju ne održi.