Oko 11,1 milijuna hektara  šuma izgubljeno je u tropima 2021., od čega je 3,75 milijuna hektara u starim primarnim šumama, prema godišnjem istraživanju Global Forest Watcha, World Resources Institutea (WRI) i Sveučilišta Maryland. "To je 10 nogometnih igrališta u minuti. I to traje godinu dana", rekao je Rod Taylor, koji vodi program za šume WRI-a.

Znanstvenici su izračunali da je gubitak primarnih tropskih  šuma 2021. rezultirao oslobađanjem 2,5 gigatona ugljikova dioksida u atmosferu, što je ekvivalent godišnjim emisijama fosilnih goriva Indije. Više od 40 posto gubitaka ukupnih primarnih tropskih šuma u 2021. dogodilo se u Brazilu, gdje je posječeno ili spaljeno oko 1,5 milijuna hektara prašume.

Slijedila je Demokratska Republika Kongo, u kojoj je nestalo gotovo 500.000 hektara, dok je uništavanje šuma u Boliviji s gotovo 300.000 hektara doseglo najvišu razinu otkako su 2001. godine započeli voditi evidenciju.

Iako je zadnje izvješće pokazalo sveukupno blago smanjenje stope gubitka primarnih tropskih šuma 2021., odnosno 11 posto manje nego godinu dana ranije, znanstvenici ističu da su stope i dalje neodrživo visoke. Izvan tropskih područja, izvješće je pokazalo da su tajge na sjevernoj hemisferi pretrpjele najveći gubitak drveća u zadnjih dva desetljeća.

U sezoni požara bez presedana, samo je Rusija izgubila 6,5 ​​milijuna hektara šumskog pokrivača 2021. godine, što je povijesni rekord.

Znanstvenici su upozorili na potencijalni začarani krug u kojemu više požara uzrokuje veće emisije ugljikova dioksida, što zauzvrat pomaže podizanju temperature i povećava rizik od požara.

Ovogodišnji podaci objavljeni su nakon što se 141 svjetski čelnik na klimatskom summitu COP-a prošle godine u Glasgowu obvezao "zaustaviti i preokrenuti gubitak šuma do 2030.". Budući da se većina gubitka šuma u 2021. već dogodila prije sporazuma, WRI je rekao da se najnovije brojke mogu smatrati "osnovom" za procjenu učinkovitosti danih obećanja.

Znanstvenici su upozorili da bi morao postojati kontinuirani i značajni pad stope gubitka primarnih šuma svake godine do kraja desetljeća kako bi se postigli ti ciljevi. "Klimatske promjene same po sebi otežavaju održavanje šuma koje još imamo", rekla je Frances Seymour iz WRI-ja, dodajući da to pokazuje imperativ smanjenja zagađenja stakleničkim plinovima.

Nedavna istraživanja sugeriraju da bi amazonska prašuma mogla biti bliža, nego što se prije mislilo, "prijelomnoj točki" koja bi je dovela do nepovratnog prijelaza u savanu i do potencijalnog oslobađanja golemih količina CO2 u atmosferu.

U Brazilu, u kojemu je otprilike trećina preostalih primarnih tropskih prašuma na svijetu, uništavanje njegovih šuma ubrzano je posljednjih godina.

Nestanak prašume nepovezan s požarima, prema WRI-ju, često je povezan s krčenjem šuma za poljoprivredu i porastao je devet posto prošle godine u usporedbi s 2020.

U zapadnoj brazilskoj Amazoni ključne države zabilježile su od 2020. do 2021. više od 25 posto povećanja gubitaka prašuma nepovezanih s požarima. "Od ranije znamo da su takvi gubici pogubni za klimu. Oni su pogubni za biološku raznolikost. Oni su pogubni za autohtone narode i lokalne zajednice", rekla je Seymour, istaknuvši nedavno istraživanje koje pokazuje da šume pomažu u hlađenju zraka i skladištenju ugljika.

Nasuprot tome, u Indoneziji vladina politika i akcije privatnog sektora pomogle su u smanjenju gubitka primarnih šuma za 25 posto prošle godine od 2020. što je peta godina zaredom da se usporava uništavanje, iako je ono i dalje na vrlo visokoj razini. "Jasno je da ne činimo dovoljno da pružimo poticaje onima koji su u poziciji da zaustave gubitak šuma, da zaštitimo preostala svjetska prostranstva tropskih šuma", rekla je Seymour.