Ljudi lažu s razlogom, osobito kada je istina problematična ili kada žele zadržati reputaciju prosocijalnih osoba, navodi David Markowitz, istraživač komunikacija sa Sveučilišta u Oregonu.

On je u velikom online ekperimentu pitao 1.169 volontera da rangiraju od 0 do 100 koliko "evoluirano" promišljaju o osam različitih društvenih skupina. Te su skupine bile Arapi, muslimani, imigranti, Amerikanci, demokrati, republikanci, Afroamerikanci i Azijati.

Sudionici u istraživanju su potom zapisivali svoje misli, osjećaje i razmišljanja o skupinama koje su ocjenjivali. To je trajalo pet minuta, a od polovice volontera se tražilo da lažu o tome što doista misle, dok se od druge polovice tražilo da budu iskreni.

Više negativnih emocija

Program za analizu teksta, Linguistic Inquiry and Word Count, mogao je razlikovati iskrene od neiskrenih odgovora na temelju vrste korištenih riječi, prenosi Science alert.

Markowitz je utvrdio da su oni koji su lagali u eksperimentu koristili manje samoreferenciranja i više negativnih emocija od onih koji su bili iskreni.

"Lažni pozivi upućeni hitnim službama ne mogu približiti istu razinu straha, tjeskobe ili nevolje kao pravi pozivi tijekom hitnog događaja", pojašnjava Markowitz.

Taj je učinak bio još izraženiji kada su volonteri u ovom istraživanju lagali o skupinama koje su smatrali najrazvijenijima. Potrebno je više istraživanja kako bi se testirala ograničenja studije i osigurala pouzdanost ove metode, ali Markowitz vjeruje da nam bolje razumijevanje ovih procesa može pomoći u ublažavanju retorike pune mržnje i prijevare, koja uzrokuje psihološku i društvenu štetu manjinskim skupinama.