U vrijeme pandemije koronavirusa i mjera izolacije ljudi se rjeđe odlučuju za gotova jela i kupuju više voća i povrća, okrećući se tako zdravijem načinu prehrane, preliminarni su rezultati istraživanja provedenog među gotovo 11.000 kupaca iz 11 zemalja.

- S obzirom na to da su ljudi u posljednje vrijeme prisiljeni ostati kod kuće, počeli su isprobavati nove recepte i, čini se da bacaju manje hrane. U izolaciji se hrane zdravije, obroke pripremaju kod kuće i konzumiraju više voća i povrća, kazala je Charlotte De Backer, koordinatorica studije koju su proveli znanstvenici s belgijskog Sveučilišta u Antwerpenu.

Anketa je pokazala da je većina ispitanika iz zemalja obuhvaćenih istraživanjem smanjila kupnju gotovih i polugotovih jela namijenjenih podgrijavanju u mikrovalnim pećnicama.

Radi se o ispitanicima iz Australije, Belgije, Čilea, Ugande, Nizozemske, Francuske, Austrije, Grčke, Kanade, Brazila i Irske.

- Konzumiranje grickalica, narudžbu hrane iz restorana, narudžbe obroka putem interneta i polugotove obroke zamijenili smo kuhanjem i pripremom hrane kod kuće, kazala je Firene, Azerbejdžanka koji živi i radi u Bruxellesu, opisujući promjene u svojem domaćinstvu tijekom pandemije.

- Izgubila sam četiri kilograma i na to sam ponosna, naglasila je.

U gotovo polovini zemalja obuhvaćenih anketom, pokazalo se da da ljudi kupuju manje slanih grickalica i slatkiša, premda je njihova sveukupna prodaja ostala stabilna.

Konzumiranje slanih, masnih i slatkih namirnica obično je u porastu kad su ljudi pod stresom, no u vrijeme pandemije koronavirusa ta je povećana žudnja za određenim namirnicama u mnogim državama zamijenjena domaćim delicijama, kazala je De Backer, predsjednica FOOMS-a, grupe znanstvenika koji hranu proučavaju u kontekstu medija i društvenih interakcija pri Sveučilištu u Antwerpenu.

Primjerice, u Čileu je zabilježen velik pad prodaje grickalica, no i najveći porast kupnje brašna i kvasca. Potrošnja mesa, ribe i alkoholnih pića u vrijeme pandemije ostala je ista.

Istraživanje, utemeljeno na dobrovoljnim online odgovorima sudionika u razdoblju od 17. travnja do 7. svibnja, od čega je 6700 državljana Belgije, proširit će se na potrošače iz oko 25 zemalja svijeta, a konačni će rezultati biti objavljeni do kraja lipnja.

Pojačana briga o zdravlju

De Backer je kazala da preliminarni rezultati upućuju na jasne nove trendove te smatra malo vjerojatnim da će se oni u dogledno vrijeme mijenjati jer je pandemija usmjerila pozornost ljudi na zdraviji način prehrane.

U svim zemljama obuhvaćenim anketom ljudi su tijekom razdoblja karantene kupovali većekoličine svježeg, konzerviranog ili smrznutog voća i povrća, a ta se promjena, kaže De Backer, može protumačiti kao pojačana briga o zdravlju.

Trendu je vjerojatno pridonijela i činjenica da su ljudi morali pažljivo isplanirati vrijeme koje će provesti u supermarketima, a ono je bilo skraćeno, smatra De Backer.

- Ako napravite popis za kupnju i unaprijed isplanirate obroke, manje je vjerovatno da ćete u košaricu staviti nezdrave namirnice, rekla je.

Sudionice ankete, većinom žene, odgovorile su da su u vrijeme izolacije isprobavale nove recepte, koristeći i ostatke hrane od prethodnog dana, što je smanjilo suvremeni trend bacanja hrane.

Ovakav je odnos prema hrani vjerojatno povezan s bojazni od njezine nestašice, kaže De Backer, i vjerojatno će nestati nakon što police u supermarketima više ne budu poluprazne.

No tvrdi da će se neke prehrambene navike vjerojatno zadržati i kad prođe razdoblje epidemije. Naime, u mnogim je državama karantena trajala dulje od šest tjedana, što je razdoblje potrebno da bi potrošač razvio nove navike.

Istodobno ljudi, isprobavajući nove recepte postaju sve samopouzdaniji u svojim kulinarskim koracima, pa će nastaviti kuhati kod kuće i nakon što sve završi, smatra De Backer. No neki su poljoprivrednici na gubitku.

Zatvaranje restorana smanjilo je potražnju za proizvodima poput gljiva, salate i mikrozelenja, podaci su tvrtke Freshfel Europe, udruge koja predstavlja europski sektor svježih proizvoda čiji se godišnji promet procjenjuje na 200 milijardi eura.