Većina hrvatskih kućanstva ne očekuje pomak prema boljem životu u narednih godinu dana, a promatrano kroz obiteljske financije kvaliteta života je za mnoge sada već teška te misle da će biti i teže, pokazalo je najnovije istraživanje zagrebačkog GfK o potrošačkoj klimi u Hrvatskoj "GfK barometar".

Istraživanje je na reprezentativnom uzorku od tisuću građana starijih od 15 godina provedeno osobnom anketom u kućanstvima u srpnju ove godine.

Od ukupno ispitanih 43 posto građana za idućih godinu dana procjenjuje da će njihovo financijsko stanje ostati isto, dok ih 38 posto očekuje pogoršanje financija. Tek rijetki, njih 17 posto, misle kako će im financijska situacija biti nešto bolja.

2.000 kuna mjesečnoPogoršanje financijske situacije u idućih godinu dana posebno očekuju u kućanstvima Like, Korduna, na Banovini i u sjevernoj Hrvatskoj, tamo gdje su prosječni mjesečni prihodi do 2.000 kuna te osobe starije od 65 godina.

Također, velika većina ispitanih, 96 posto, prognozira da će se u idućih godinu dana nastaviti (znatan ili umjeren) rast cijena, zbog čega će morati izdvojiti više novca za kupnju značajnijih proizvoda za kućanstvo.

Osim očekivanja za idućih godinu dana istraživanje GfK bavilo se i ocjenjivanjem trenutnog stanja, pri čemu je najznačajniji postotak ispitanika, približno 44 posto financijsko stanje kućanstava ocijenio lošijim nego prije pola godine, kada je takvih bilo 39 posto.

Njih oko 41 posto pak drži da su im financije ostale na istom, dok ih tek 13 posto to ocjenjuje nešto boljim, što je isti postotak kao i prije šest mjeseci, ali i manje nego početkom 2007. kada je takvih bilo 21 posto.

Najmanje pogoršanje naznačili su ispitanici u Zagrebu i Dalmaciji (po 41 posto), a u Zagrebu je i najveći segment kućanstava koja su osjetila neko poboljšanje (oko 18 posto).

Od onih koji su istaknuli pogoršanje financijskog stanja u kućanstvima iznad prosjeka od 44 posto, najviše je bilo u Slavoniji (48 posto) i sjevernoj Hrvatskoj (49 posto), te stariji ispitanici (55 posto kod dobne skupine od 55 do 64 godine i čak 67 posto kod starijih od 65 godina).

Vezano uz mogućnost bilo kakve štednje 48 posto ispitanika je kazalo da mogu znatno ili malo štediti, dok ih 33 posto naglašava da jedva sastavljaju 'kraj s krajem'. Oko 15 posto ih se pak mora zaduživati ili koristiti dosadašnju uštedu. (HINA)