Novo istraživanje tržišta WWF-a, svjetske organizacije za zaštitu prirode, prvi put pruža dokaze o stvarnim razmjerima krivolova i ilegalne trgovine mesom i kavijarom divljih kečiga u donjem toku Dunava što je jedno od posljednjih mjesta na planetu gdje ugrožene kečige uopće mogu preživjeti i još se razmnožavati.

Ilegalni ribolov i trgovina često se navode kao značajne prijetnje mnogim populacijama jesetri širom sveta. Međutim, službeni podaci dosad nisu bili dostupni, a istraživanje WWF-a dokazuje da su ove neodržive aktivnosti prisutne na regionalnoj razini i u prilično ozbiljnim razmjerima. Jedinstvena metodologija istraživanja kombinirala je službene podatke o ilegalnim ribolovnim aktivnostima koje su zabilježile nadležne institucije, kao i rezultate opsežnog istraživanja tržišta i forenzičkih analiza uzoraka mesa i kavijara u razdoblju između listopada 2016. i srpnja 2020.

Uzorci su prikupljeni u donjem toku Dunava i u sjeverozapadnoj regiji Crnog mora, gdje populacije kečiga dijele zajedničke migracijske rute. U ispitivanju je obuhvaćen čitav trgovinski lanac koji uključuje i razne vrste maloprodaja poput prodavaonica i supermarketa, restorana te barova, ali i lokalnih tržišta, kao i objekata koji se bave akvakulturom te internetskih ponuda.

DNA analiza, kao i ispitivanje radioaktivnim izotopima pokazalo je da od 145 testiranih uzoraka, 19% dolazi od kečiga iz divljine, dok se 17 uzoraka kavijara prodavalo bez poštivanja CITES propisa, koji se odnose na obavezno označavanje CITES etiketom, kao i navođenje ispravne šifre za vrstu i zemlju podrijetla. Dokazano je i da su dobavljači (prodavači, konobari i drugi) tijekom ispitivanja pružali lažne ili obmanjujuće informacije - u jednom slučaju se čak pokazalo da je meso koje se prodavalo u akvakulturi u stvari meso divljeg podrijetla, ili druge vrste poput europskog soma ili nilskog grgeča. Ovi podaci ukazuju na zabrinjavajući trend potražnje potrošača za ilegalnim i divlje ulovljenim proizvodima od kečiga.

Iako su lov i trgovina divljim kečigama u Dunavu bile zabranjene u Bugarskoj, Rumunjskoj i Ukrajini tijekom razdoblja ispitivanja, a u Srbiji je postojala zabrana izlova kečige veličine ispod 40 cm do kraja 2018. Unatoč tome, zabilježeno je 214 slučajeva krivolova što jasno ukazuje na kontinuirano kršenje zakona i propisa koji bi trebali štitit ovu vrstu. U Hrvatskoj je lov na kečige i dalje dozvoljen.

Opstanak visoko ugroženih divljih kečiga u Srednjoj i Istočnoj Europi ovisi o kontinuiranim i velikim naporima kako bi se smanjila opasnost od njihove ilegalne trgovine. Izvještaj WWF-a osmišljen je s fokusom da rasvijetli ovu situaciju, kao i da informira odgovorne sudionike te doprinese službenim podacima koji će potaknuti efikasnije provođenje zakona i razmjenu relevantnih podataka između različitih institucija i zemalja. 

„Iako je trajna zabrana ribolova i trgovine jesetrom uvedena u Srbiji 2019. godine na inicijativu WWF-a, ovo izvješće ukazuje da su krivolov i ilegalna trgovina i dalje čimbenici koji prijete opstanku jesetri i ističe hitnu potrebu za jačanjem aktivnosti za sprječavanje ilegalne trgovine. Neophodno je ojačati kontrolu trgovine, poboljšati međuagencijsku koordinaciju i suradnju, kao i granične kontrole, i upravo ćemo to raditi zajedno s našim partnerima kroz projekt „Uspješan progon kaznenih djela protiv divljih vrsta u Europi (LIFE SWiPE)", ističe Andrea Solić, voditeljica programa koji brine o divljim vrstama u WWF Adriji. 

SWiPE ima za cilj obeshrabriti i u konačnici smanjiti kaznena djela protiv divljih vrsta kroz bolju provedbu okolišnih propisa EU-a i veći broj uspješno procesuiranih kaznenih djela pomažući tako oporavak ugrožene europske biološke raznolikosti i zdravlje ekosustava. 

Jedan od glavnih prioriteta projekta je upravo sprječavanje ilegalne trgovine divljim vrstama, među kojima su i kečige kao jedna od najugroženijih.