U tzv. Svjetskoj sali Njemačkog ministarstva vanjskih poslova u Berlinu nekada se brojao novac. To je do kraja Drugog svjetskog rata naime bila glavna zgrada Njemačke središnje banke (Reichsbank). U petak se u istoj dvorani nije brojao novac nego ilegalno oružje. A njega je u zemljama zapadnog Balkana još uvijek mnogo u opticaju.

Još mnogo ilegalnog oružja

Organizatori Konferencije o kontroli streljačkog oružja, pri čemu se misli na ručno vatreno oružje poput pušaka, strojnica i pištolja, navode da se na području zemalja zapadnog Balkana trenutno nalazi "između tri i šest milijuna" ovakvog oružja u opticaju. To su podaci kojima raspolaže Europol.

Što to konkretno znači jasno je kada se pogleda na interaktivnu kartu organizacije za kontrolu ručnog oružja u jugoistočnoj i istočnoj Europi (SEESAC). Ona je prepuna crvenih točaka koje označavaju gotovo svakodnevne incidente s vatrenim oružjem, u najvećem broju slučajeva ilegalnim.

Hrvatska doduše ne sudjeluje u radu ove konferencije, ali je itekako dio te zajedničke balkanske problematike što se moglo vidjeti najkasnije nakon nedavnog kriminalnog obračuna u Splitu kada je nekoliko osoba ubijeno kalašnjikovom. Novinari zagrebačkog Jutarnjeg lista su nakon toga dokazali da se bez velikog truda i novca u roku od nekoliko sati na ilegalnom tržištu može doći i do takvog oružja kao što je kalašnjikov.

Teroristički napad u Parizu kao katalizator

I zemlje Europske unije se već godinama suočavaju s poplavom ručnog vatrenog oružja s Balkana. Prekretnica u percepciji ove problematike dogodila se u studenom 2015. kada su islamistički teroristi u seriji napada u Parizu ubili 130 osoba. Kasnija istraga je pokazala da je jedan dio ovog vatrenog oružja stigao s Balkana.

Zato je, tada tek izabrani, predsjednik Francuske Emmanuel Macron u lipnju 2017. na Konferenciji EU-Zapadni Balkan u Trstu, predložio da Francuska preuzme inicijativu u pojačanoj borbi protiv ilegalne trgovine ručnog oružja s Balkana. Toj inicijativi se pridružila i Njemačka, a rezultat je akcijski plan donesen na konferenciji u Parizu krajem 2018. godine.

Današnja konferencija u Berlinu je trebala poslužiti za neku vrstu rekapitulacije dosad postignutog. A prema riječima prisutnih, postignuto je mnogo. Francuski ministar vanjskih poslova i uz njemačkog kolegu Heika Maasa domaćin konferencije, Jean-Yves Le Drian govori o "prvim rezultatima na operativnoj razini" ali i o "jakoj volji partnera" u zemljama zapadnog Balkana. On je ustvrdio da uspjehu projekta pridonosi i činjenica da se u njegovo rješavanje krenulo zajednički tj. da su u projekt od samog početka osim zemalja zapadnog Balkana bili uključeni i predstavnici EU-a, NATO-a, Ujedinjenih naroda. Le Drian je naglasio da se radi prvenstveno o cilju povećanja sigurnosti kroz borbu protiv organiziranog kriminala.

Produbljivanje suradnje

No zanimljiva je još jedna komponenta. "Drugi, politički, cilj ove inicijative je jačanje suradnje sa zemljama zapadnog Balkana koje su redom kandidati za članstvo u Europskoj uniji", rekao je francuski ministar vanjskih poslova. Ova suradnja, kako je nastavio, otvara prostor i jačanju suradnje i na ostalim područjima. Drugim riječima, zajednička borba protiv krijumčarenja oružja je i neka vrsta institucionalne i operativne pripreme za suradnju na EU-razini i buduće članstvo.

I povjerenica Europske komisije za unutarnja pitanja Ylva Johansson je naglasila kako je problem nekontrolirane trgovine oružjem problem koji se osjeća u svim dijelovima Europe pa i u Skandinaviji. I ona bolju kontrolu oružja vidi kao neku vrstu pripreme za buduću dublju suradnju s EU-om. Ali i kao nešto što će imati popratnog efekta na suočavanje s problemima koji su povezani s krijumčarenjem oružja poput borbe protiv ilegalne migracije.

U sličnom tonu je nastavio i novi povjerenik za proširenja Oliver Varhelyi koji je rekao kako su uspjesi u ostvarivanju akcijskog plana dokaz da se može produbiti suradnja i na drugim područjima. "Sigurnost je važan element vizije za regiju zapadnog Balkana. Bez toga nema ni gospodarskog napretka i zato je borba protiv kriminala tako važna", rekao je mađarski političar.

On se u istom dahu osvrnuo i na proces proširenja reformi koje će, kako je naglasio, započeti već sljedećeg tjedna. Cilj je otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom koji su stavljeni na led prošle jeseni na zahtjev Francuske. Varehelyi je izrazio nadu da će ovaj proces biti deblokiran i prije Samita EU-Zapadni Balkan koji se u svibnju održava u Zagrebu.

Uništavanjem kalašnjikova do članstva u EU-u

Domaćin konferencije Heiko Maas je naveo i neke konkretne primjere suradnje na terenu, među koje pripada i specijalna obuka za borbu protiv krijumčara oružja za 1.500 policajaca iz Bosne i Hercegovine. "EU i zemlje zapadnog Balkana imaju istu sigurnosnu agendu i toga smo svjesni ne samo zbog onoga što se dogodilo u Parizu", rekao je Maas.

On je istaknuo i kako ga veseli "pojačana suradnja zemalja zapadnog Balkana" u ostvarenju akcijskog plana protiv prodaje ilegalnog oružja. No on nije zaboravio ubaciti komponentu perspektive članstva zemalja zapadnog Balkana u EU-u.

"Zajednička borba protiv krijumčara oružja je katalizator na putu u EU", zaključio je Maas. Znači: svaki zaplijenjeni i uništeni kalašnjikov je jedan mali korak na putu prema punopravnom članstvu.