Iako se ljudi smatraju civiliziranom i naprednom vrstom, svake godine u zimskim mjesecima, počevši od posljednjeg vikenda u studenome, diljem Hrvatske domaćinstva se ponose primitivnim i sramotnim običajem kolinja ili svinjokolje. Klanje je najbrutalniji čin u odnosu čovjeka prema životinji, no u Hrvatskoj se popularizira kao prigoda za zabavu, pri čemu se sam čin klanja često prikazuje u mnogima humorističnoj slici napola zaklane svinje koju koljači hvataju po okrvavljenom dvorištu.

Svinje su izrazito društvene, privržene i osjetljive životinje, čija visoka inteligencija zadivljuje znanstvenike. One sanjaju, prepoznaju vlastita imena, imaju jako dugotrajno pamćenje, uče 'trikove' za nagradu poput sjedenja i društveno ponašanje takve složenosti kakva je ranije primijećena samo u primata.

Iako pse ne bi zaklali, svinjama, koje su, iako nebitno, inteligentnije od pasa, ljudi prilikom klanja prerežu grkljan i ostave ih da još pri punoj svijesti iskrvare na smrt. Sa živčanim sustavom gotovo istovjetnim ljudskome, svinje su pri klanju jednako svjesne noža i osjećaju intenzivnu bol kao i čovjek. Kada postanemo ravnodušni prema patnjama drugih bića i izgubimo poštovanje prema životu životinje, gubimo i poštovanje prema ljudskom životu.

Kako bi građane Hrvatske upozorili na bešćutnost prema životinjama koje također imaju obitelj i žele živjeti, Prijatelji životinja će ove godine u Varaždinu na gradskom korzu blizu Vijećnice, u petak, 25. studenoga, u 12 sati, izvesti performans u kojemu će prikazati mučni običaj kolinja, gdje će jedan od članova Udruge biti 'zaklan i obješen naglavačke da iskrvari do smrti'.

Prema Zakonu o zaštiti životinja svinje se ne smiju klati bez prethodnog omamljivanja, a propisane kazne za prekršitelje iznose od 10.000 do 15.000 kuna. Usprkos tom specističkom propisu kojim se životinji minimalno smanjuje patnja, česta su kolinja na kojima se svinje mrcvare, ne poštuju se higijenski propisi i povećava se rizik za dobivanje trihineloze.

Klanje je brutalan čin i ne postoji humano klanje, a etički razvijeno društvo i pojedinci su oni koji streme k suosjećanju i nenasilnoj prehrani. U izobilju namirnica biljnoga podrijetla etički je nedopustivo uzrokovati nebrojene krikove umirućih životinja i u sebe unositi njihove posmrtne ostatke, te ostavljati svojoj djeci sramotno kulturno nasljeđe.

Stoga Prijatelji životinja pozivaju građane da ne sudjeluju u klanju živih bića, već da razmisle o prelasku na vegetarijanstvo, odnosno veganstvo, kao etički i ekološki prihvatljiviji način prehrane koji je ujedno i znatno zdraviji izbor.

Više informacija može se naći na www.prijatelji-zivotinja.hr i www.vegan.hr.