Većini ljudi stalo je pokazati se u javnosti u najboljem svjetlu. Sastavni dio 'javnosti' svakako je i radna okolina, stoga je portal MojPosao na više od 250 ispitanika istražio dvije teme. Prva je bila kako se zaposlenici nose s greškama u radu i jesu li ih spremni priznati te dovesti u pitanje svoj imidž, a druga jesu li skloni 'uljepšavati' životopis kako bi poslodavac zaposlio upravo njih.

Nezaposleni ispitanici najiskreniji su kada sastavljaju životopis i razgovaraju s poslodavcem

Više od polovice ispitanika (56%) tvrdi da nikada nisu 'uljepšali' svoj životopis, dok 43% ispitanika priznaje uljepšavanje životopisa. Preostalih 1% ispitanika navodi da se nikada nisu aplicirali na natječaj.

Žene više prikrivaju istinu u svojim životopisima - 45% priznaje da je 'uljepšalo' svoj životopis. Isto navodi 41% muškaraca.

Stariji ispitanici su i najiskreniji, pokazuju rezultati istraživanja. Tek malo više od trećine ispitanika starijih od 36 godina (33%) priznaje da su 'dotjerali' životopis prilikom prijave na posao. Isto priznaje skoro polovica ispitanika u dobi između 25 i 35 godina (48%) te 41% ispitanika mlađih od 25 godina.

Zanimljivo je da su nezaposleni ispitanici najiskreniji u svojim prijavama za posao, budući da ih (tek) 38% priznaje da su 'uljepšali' svoj životopis.

Informacije koje su tražitelji posla najčešće 'dotjeruju' u svojim životopisima su: opis prethodnih radnih iskustava, razina tehničkih sposobnosti i znanja te nelogičnosti ili tzv. rupe između pojedinih radnih iskustava.

Osim 'uljepšavanja' istine u životopisu, netočne interpretacije događaju se i na samom razgovoru za posao. Više od polovice ispitanika (56%) priznaje da nisu rekli istinu na razgovoru za posao. Nikada nije uljepšalo istinu 41% ispitanika. Preostalih 3% nije bilo na razgovoru za posao.