Oko 80% tijela novorođene bebe čini voda. S godinama, kako ljudi postaju stariji, udio vode u organizmu opada, na koncu čini oko 60%.

Pritom masne stanice imaju manji udio vode od drugih stanica u ljudskom tijelu. Shodno tome, pretile osobe imaju manji udio vode od mršavih ljudi, a udio vode u ženskom tijelu je manji nego kod muškaraca. Ali za sve nas je od životne važnosti da redovitim konzumiranjem naše tijelo opskrbljujemo tekućinom.

Neki organi sadrže ekstremnu količinu vode. Na primjer naše oči - staklasto tijelo čak i do 99%. Mišići posjeduju također visoki udio vode - oko 80 posto. Kako bi naše tijelo opskrbili dovoljnom količinom tekućine, mi možemo napraviti prvenstveno jednu stvar: piti, piti i opet piti.

Značaj vode

Oko dva litra tekućine naše tijelo izgubi svaki dan, jednim dijelom preko kože, koja tako regulira temperaturu u organizmu. Posebice kad je vrućina. Bubrezi, koji naš organizam „čiste" od otrovnih tvari, iz organizma izbacuju tekućinu u obliku urina. Kada ne pijemo dovoljno, urin je intenzivne žućkaste boje. A ako je smećkaste, to je onda prvi znak upozorenja da nešto nije u redu. Tekućina ljudsko tijelo napušta i preko crijeva, sa stolicom, a vodu iz tijela izbacujemo i preko malih, sićušnih kapljica tijekom procesa disanja.

Sve te gubitke moramo nekako nadoknaditi, i zato nam dnevno treba oko 1,5 do dvije litre tekućine koju moramo unijeti tijelo. Količina potrebne tekućine može biti i veća, na primjer u slučaju naporne tjelesne aktivnosti, kod bavljenja sportom, na visokim temperaturama, zbog groznice, povraćanja ili proljeva. I ne mora to uvijek biti samo voda. Juhe, voće ili razne vrste povrća također dobro dođu organizmu i pomažu mu da popuni „rezervoare" tekućine.

To je svakako potrebno, jer naše tijelo prve simptome pokazuje već kod gubitka tekućine od samo 1-2 posto. Kod gubitka (ili smanjenja) tekućine za sedam posto stvari za nas postaju opasne. Na to upućuje ubrzani puls, u kombinaciji s osjećajem zbunjenosti. Za sve kemijske reakcije i procese u tijelu potrebna je dovoljna količina tekućine. Kod manjka od 12% u najgorem slučaju se može dogoditi stanje šoka, a prijeti čak i koma.

Tekućina za zaštitu mozga

Bez tekućine ne mogu funkcionirati ni naš mozak i naša leđna moždina. Mi imamo oko 140 milimetara nervne ili moždane vodice, medicinski pojam je Liquor cerebrospinalis, odnosno cerebrospinalni likvor. To je prozirna tekućina koja takoreći pliva u našem mozgu, ona mozak štiti od trešnje. Svaki dan mi u tijelu stvaramo oko pola litre te tekućine, jer ona jednim dijelom nestaje, i naravno da se mora nadoknaditi. 

Prvi znak da našem tijelu hitno treba voda su glavobolja i vrtoglavica, suha sluznica u ustima i u grlu, eventualno i poteškoće pri gutanju. Umorni smo, osjećamo se iscrpljeno, ali u pravilu sve te simptome ne povezujemo s mogućnošću da nam nedostaje tekućine.  

U uvjetima visokih temperatura i dodatnog gubitka tekućine znojenjem može se dogoditi da naša cirkulacija jednostavno zakaže i da se - srušimo. Naše tijelo nam na prilično jasan način poručuje kada je došlo vrijeme da nešto popijemo, jer tada raste i krvni tlak. Bez dodatne količine tekućine naša krv postaje „deblja", a onda ne može tako lako održavati krvotok.

Starost i osjećaj žeđi

Što smo stariji, osjećaj žeđi se smanjuje. Često se zna dogoditi da stariji ljudi jednostavno zaborave popiti dovoljno tekućine. To onda može rezultirati vrtoglavicom, osjećajem zbunjenosti, nesvijesti ili poremećaja svijesti. U slučaju ekstremnog manjka tekućine liječnici preko infuzije moraju u tijelo unijeti odgovarajuće količine.

Neke starije osobe svjesno odustaju od konzumacije dovoljne količine tekućine, jer u starosti imaju problema s kontrolom mokraće, to kod njih ne funkcionira tako dobro kao kod mlađih osoba. U strahu od neželjenog i nekontroliranog mokrenja, ili od čestog odlaska na toalet u noćnim satima, mnogi piju premalo ili - ništa.

Utjecaj alkohola?

U slučaju povraćanja ili proljeva, našem tijelu treba i više od minimalnih 1,5 litara tekućine dnevno. Ako se što je moguće brže u tijelo ne unese potrebna tekućina, može se dogoditi da se tijelo počne „sušiti". Veća količina tekućine je potrebna i prilikom uzimanja određenih lijekova, jer oni tjeraju na WC, tijelo tako ostaje bez tekućine, kako se u organizmu ne bi mogli formirati edemi, odnosno nakupine vode.

Alkohol također našem tijelu „otima" tekućinu i tjera na češći posjet toaletu. Bubrezi tada pokušavaju iz tijela isprati otrovne tvari, zato moramo češće nego inače na WC, kako bi iz tijela izbacili urin.

Previše tekućine može biti štetno

Ako u roku od samo nekoliko sati popijemo pet litara ili više tekućine, to može također biti opasno po život. Posljedica naime može biti takozvana hiperhidratacija, odnosno previše vode u organizmu. Bubrezi u toj situaciji jednostavno ne uspijevaju izaći na kraj s većom količinom tekućine, regulacija „vodostaja" ne funkcionira, a bubrezi ne mogu iz tijela izbaciti svu tu tekućinu. Jedna od najtežih mogućih posljedica u toj situaciji je moždani edem.