Veliki koraljni greben je u opasnosti, kažu istraživači - od 719 grebena koje su proučili znanstvenici njih 654 ili 91 posto pokazuje određenu razinu oštećenosti nastalu procesom izbjeljivanja, koji je posljedica klimatskih promjena. S obzirom na to da se koralj pretvara u kalcificirani kostur, stručnjaci proces nazivaju i bijelom smrću.

Zanimljiv je podatak po kojemu je najveći koraljni greben na svijetu prvi put oštećen izbjeljivanjem za vrijeme trajanja klimatskog fenomena La Niñe, koji obično karakteriziraju iznimno niske temperature mora. "Klimatske promjene se intenziviraju, a greben već osjeća te posljedice", stoji u vladinu izvješću te se ističe da je ovo već četvrti val izbjeljivanja koji je pogodio greben od 2016. godine.

U razdoblju između rujna 2021. i ožujka 2022. pomorska uprava Velikoga koraljnog grebena, koja je objavila ovu studiju, provela je iscrpna istraživanja o jedinstvenom grebenu uvrštenom na popis UNESCO-ove svjetske baštine.

Utvrđeno je da su se vode oko Velikoga koraljnog grebena počele zagrijavati još krajem prosinca te da su izbjeljivanjem pogođena tri glavna područja na kojima se nalaze grebeni, a posljedica je promjena boje koralja. Izbjeljivanje koralja događa se zbog zatopljenja mora oko Velikoga koraljnog grebena, prijeteći njegovu opstanku.

Koralji svoju sjajnu boju duguju pigmentu koji im daju sićušne alge, zooksantele s kojima žive u simbiozi, a budući da im porast temperature mora ne odgovara mikroalge napuštaju zajednički život što rezultira kalcificiranjem koralja. Zbog bolesti koju stručnjaci nazivaju "koraljnim stresom", koralj poprima bijelu boju te postaje vrlo krhak i podložan oštećenjima.

Izbijeljeni koralji ostaju živi i mogu se oporaviti ako se uvjeti poboljšaju, no "viša stopa smrtnosti zamijećena je kod onih jako oštećenih izbjeljivanjem", stoji u izvješću, čija je prva verzija objavljena u ožujku.

Ciljevi nisu ostvareni

Izvješće je objavljeno 10 dana prije održavanja saveznih izbora u Australiji - 21. svibnja, a politika klimatskih promjena pokazala se jednim od najvažnijih pitanja za australske birače.

Veliki požari koji su poharali Australiju 2019. i 2020. i poplave na istočnoj obali koje su, uz ljudske žrtve ove godine odnijele vozila i uništile čitave kuće ukazuju na sve veće opasnosti od klimatskih promjena u zemlji.

Australske su vlasti obećale da će postići neto nultu emisiju ugljika do 2050. godine. Premijer Scott Morrison krajem prošle godine dao je dugo odgađano obećanje nakon rasprave sa zastupnicima svoje vlade. Rekao je da Australija ima plan za smanjenje emisija, no da se on neće odnositi na ukidanje velikih sektora fosilnih goriva te je istaknuo da se obvezao na izvoz ugljena sve dok postoji potražnja. Usto i dalje ne želi postaviti ambicioznije ciljeve za smanjenje emisija ugljikova dioksida u zemlji do 2030. godine.

Ni oporbeni laburisti ne govore o postupnom izbacivanju ugljena. "Premda je izbjeljivanje koralja sve učestalije, mislim da to nije normalno i ne bismo takve stvari trebali prihvaćati kao činjenicu", upozorila je Lissa Schindler, aktivistica Australskog društva za očuvanje mora. "Obje se glavne stranke u zemlji moraju suočiti s činjenicama: njihovi klimatski ciljevi nisu dovoljno dobri za očuvanje grebena."

U zemlji djeluje i Pokret za proaktivniju klimatsku politiku, pod nazivom 'Climate 200', a financira ga filantrop Simon Holmes à Court. Predstavlja ga dvadesetak neovisnih kandidata fokusiranih na klimatske promjene, koji se natječu za ključna mjesta u politici.  Neki među njima mogli bi biti ozbiljna prijetnja aktualnim zastupnicima konzervativaca, primjerice ministru financija Joshu Frydenbergu.

U lipnju bi UNESCO trebao odlučivati o mogućem upisu Velikoga koraljnog grebena na popis ugroženih lokacija. Nakon što su Ujedinjeni narodi 2015. zaprijetili da će taj lokalitet svjetske baštine 'preseliti' na popis ugroženih mjesta, Australija je pokrenula više milijarda vrijedan plan "Reef 2050" s ciljem njegove zaštite, no čini se da na tom području nije napravljeno dovoljno.