Brač je dugo bio izdvojeni dijalekatni areal, otok bez grada, na hrvatskome (i slavenskome) jezičnom rubu. Njegov čakavski dijalekat konglomerat je mjesnih čakavskih govora prožetih romanizmima iz različita vremena i različitih jezičnih sustava, a mikrojezična diferencijacija na otoku posljedica je dijelom povijesnih migracijskih kretanja s otoka i na otok te djelomična izolacija naselja uvjetovana slabim prometnim vezama u prošlosti.

Petar Šimunović je sa svojim prinosnicima građe ovaj rječnik izrađivao petnaestak godina i smatra ga svojim životnim djelom, čije je značenje u tome što je obuhvatio jednu prilično zatvorenu dijalekatsku regiju, izdvojenu u dvadesetak naselja na otoku bez grada, pa su utjecaji i prožimanja izvornija i autentičnija nego u drugim regijama.

Iako ovaj prikaz opisuje govor današnjih sedamdesetogodišnjaka, treba imati na umu da se on ne ostvaruje jedinstveno. Pojedina su se naselja i skupine naselja razvijali i napuštali neke fonetske, morfološke, sintaktičke, akcenatske, tvorbene i semantičke značajke, pa rječnik svjedoči o kompaktnosti i divergentnosti pojedinih pojava čak i u govoru jednog te istog naselja (riječi ili fraze zabilježene u tom času, na tom mjestu i od tog ispitanika).

Najveći broj potvrda navodi se iz Dračevice, koje je rodno mjesto autora, iz Pučišća, koje je rodno mjesto suradnica dr. sc. Lucije Puljak i Katarine Drpić, iz Bola, zavičajnog mjesta pokojnog suradnika Jakova Bačića, iz Selaca, rodnoga mjesta profesorice i suradnice, čakavske pjesnikinje Neve Kežić te Milne, osobito iz pomorstva i ribarstva, koje je skupila prof dr. sc. Mira Menac-Mihalić.

Potrebno je napomenuti i kako je Šimunović četvrt stoljeća skupljao jezično blago, i svaka je leksička potvrda, i kada je ad hoc dana, ovjerena, tj. izgovorena ili se upravo tako mogla izgovoriti od mještana, a najčešće od roditelja i starijih ukućana dotičnoga prinosnika.

Izdavač: Golden marketing / Tehnička knjiga

Opširnije: Moderna vremena Info