Spoznaja o bespoštednom klanovskom nadmetanju dviju vlasteoskih frakcija, tzv. salamankeza i sorboneza, koje je nakon ubojstva Frana Gondule 1589. i Velike zavjere 1610/2. godine utjecalo na svaku bitnu političku odluku u Dubrovačkoj Republici, nametnula je pitanje: je li ubojstvo Frana Gondule doista bio početak raskola između vlastele ili je taj događaj bio samo jedna karika u razdoru, čiji korijeni sežu dublje u prošlost? Koji su bili stvarni razlozi ubojstva Frana Gondule? Postoji li veza između Držićevih urotničkih pokušaja i ubojstva Frana Gondule i Velike zavjere? Postoji li veza između Velike zavjere i ranijih dubrovačkih urota?

"Naučili" smo na dubrovački vlasteoski stalež gledati kao na homogenu cjelinu, a ona to vjerojatno nikad nije bila. Rivalstvo pojedinih casata, rodova ili skupova casata i rodova (klanova), čini se, mnogo je životnija i realnija od idiličnog funkcioniranja vlasteoskog staleža kao cjeline, kao što to, uostalom, pokazuju i brojni primjeri talijanskih gradova (Genova, Firenca, Venecija), u kojima su sukobi među vlastelom ponekad poprimali i znatno oštrije oblike nego u Dubrovniku.

U ovoj je studiji u istraživačkom fokusu element klanovske borbe. Fokusiranje na jedan element uvijek u sebi krije rizik da ostali bitni elementi promaknu ili se ne spoznaju u realnoj dimenziji. Ipak, treba imati na umu da je klanovski element samo jedan od mnogih elemenata koji su odredili tijek povijesnih događanja u Dubrovniku. Taj element treba promatrati u realnoj dimenziji i u korelaciji sa svim ostalim elementima.

Vekarićeva studija pokušava dati naznake klanovske borbe prateći ih kroz ključne događaje dubrovačke povijesti, pri čemu mnoge nepoznanice još uvijek postoje, mnoga pitanja ostaju otvorena.

Izdavač: HAZU & Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku

Opširnije: Moderna vremena Info