Ljudski utjecaj na globalno zagrijavanje vjerojatno je bio vidljiv u Zemljinoj atmosferi puno ranije nego što se dosad pretpostavljalo - čak i prije izuma modernih automobila, pokazuje nova studija.

Koristeći kombinaciju znanstvene teorije, suvremenih opažanja i više sofisticiranih računalnih modela, istraživači su otkrili da je jasan signal klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem bio razaznat s velikom sigurnošću već 1885. godine - neposredno prije pojave benzinskih automobila, ali nakon početka industrijske revolucije.

Nalazi su predstavljeni u radu objavljenom u ponedjeljak u časopisu "Proceedings of the National Academy of Sciences", javlja CNN, a upućuju na to da čovječanstvo mijenja klimu planeta na prepoznatljiv način duže nego što se prethodno vjerovalo te naglašavaju važnost praćenja promjena u višim slojevima atmosfere.

Raniji znakovi promjena

Znanstvenici su počeli bilježiti površinske temperature sredinom 19. stoljeća. Smatralo se da se ljudski utjecaj na te temperature može uočiti tek početkom ili sredinom 20. stoljeća, iako su drugi dijelovi klimatskog sustava pokazivali znakove promjene u različito vrijeme.

U ovoj su studiji iskusni klimatski istraživači postavili pitanje: "Kad bismo s današnjim mjernim mogućnostima mogli prvi put detektirati znakove klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem u atmosferi?"

Studija se posebno usredotočila na signale u stratosferi - drugom sloju atmosfere. Većina vremenskih pojava događa se u najnižem sloju, troposferi. I dok emisije stakleničkih plinova zagrijavaju donju atmosferu, na stratosferu, osobito njezine više dijelove, djeluju suprotno - uzrokuju hlađenje.

Istraživači su iskoristili to znanje kako bi proučili klimatske modele u potrazi za tim efektima unatrag kroz vrijeme.

Signal klimatskih promjena bio je detektabilan u atmosferi 19. stoljeća

Nalazi su iznenadili glavnog autora Bena Santera i suautoricu Susan Solomon, koji nisu očekivali tako jasan ljudski signal u višim slojevima atmosfere tako rano u klimatskom zapisu.

"Iznenadilo me što smo mogli s velikom sigurnošću identificirati signal stratosferskog hlađenja uzrokovan ljudskim djelovanjem unutar samo 25 godina od početka mjerenja - da smo tad, 1860. godine, imali mjernu tehnologiju kakvu imamo danas", rekao je Santer iz Instituta za oceanografiju Woods Hole.

Signal klimatskih promjena bio je detektabilan u atmosferi 19. stoljeća nakon povećanja koncentracije ugljičnog dioksida za samo 10 dijelova na milijun u 40 godina između 1860. i 1899. godine. Za usporedbu, razina CO₂ koji zagrijava planet porasla je za oko 50 dijelova na milijun između 2000. i 2025., rekao je Santer.

Ukupno gledano, razina ugljikova dioksida u atmosferi porasla je za otprilike 140 dijelova na milijun od trenutka kad su znanstvenici ustanovili da se signal može otkriti.

Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem mogu se ranije detektirati u atmosferi nego na površini

"Rezultati pokazuju da bi signal bio otkriven vrlo brzo", rekla je Gabi Hegerl sa Sveučilišta u Edinburghu, koja nije sudjelovala u novom istraživanju. "To naglašava snažan utjecaj povećanja stakleničkih plinova na gornju atmosferu u usporedbi s njezinom prirodnom varijabilnošću."

Andrea Steiner, klimatologinja iz Centra za klimatske promjene i globalne promjene Wegener na Sveučilištu u Grazu u Austriji, rekla je za CNN da studija pokazuje kako se klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem mogu ranije detektirati u atmosferi nego na površini.

"Ovo potvrđuje da su temperaturni signali iz atmosfere učinkoviti ne samo za detekciju, već i kao rani pokazatelji uspješnosti mjera za ublažavanje klimatskih promjena", rekla je Steiner, koja nije sudjelovala u novoj studiji.

Ključno je nastaviti s promatranjem

I Santer i Solomon naglasili su kako rezultati pokazuju važnost stalnog praćenja gornje atmosfere.

Ta poruka dolazi u trenutku značajnih rezova znanstvenih proračuna, kad su sateliti za promatranje klime i istraživački programi pod prijetnjom ukidanja. To se posebno odnosi na prijedloge proračuna NOAA-e, NASA-e i Ministarstva energetike, istaknuo je Santer.

Na primjer, prijedlog proračuna NOAA-e predviđa ukidanje istraživačkog odjela te agencije za zrak i oceane, koji uključuje funkcije praćenja ugljikova dioksida. Uz to, prijedlog proračuna NASA-e iz vremena Trumpove administracije predviđao je smanjenje klimatski relevantnih satelitskih misija, dok bi budući NOAA sateliti ostali bez senzora za praćenje klimatskih promjena.

"Mislim da je važno da i ljudi koji nisu znanstvenici znaju što je u pitanju. Kad izgubimo mogućnost mjerenja i praćenja promjena u našem svijetu, svi postajemo manje sigurni", zaključio je Santer.