Ako želite izbliza vidjeti posljedice klimatskih promjena, trebate samo otići na najpoznatiju plažu Mallorce, Es Trenc (na slici gore). Tamo su godinama stajali bunkeri koje je dao sagraditi diktator Franco. Izvorno su izgrađeni dobro skriveni usred pješčanih dina. Danas su vidljivi izdaleka jer stoje nasred plaže i time pokazuju kako podizanje razine mora mijenja ovo područje. Znanstvenici su otkrili da se ova plaža iz snova od 1979. godine na nekim mjestima suzila i do 40 metara. A ona nije izoliran slučaj na otoku: ako se globalno zatopljenje nastavi prema sadašnjim prognozama, deseci plaža će nestati pod morem.

Rekordno ljeto unatoč nestajanju plaža

"Govorimo o velikom gubitku tla u sredozemnoj regiji", kaže Thomas Dworak, koordinator studije Savezne agencije za okoliš, o učincima klimatskih promjena na turizam. Zabrinjavajuća prognoza pogotovo za otoke kao što je Mallorca, koja uglavnom živi od turizma zasnovanog na plažama i suncu. Do sada se, međutim, gubitak plaža još nije odrazio ni na jednu turističku statistiku. Mallorca bi ove godine mogla po broju posjetitelja oboriti sve rekorde. Otok će očito posjetiti više ljudi nego ikada prije.

"Još uvijek postoji malo dokaza da se ponašanje ljudi, kada su u pitanju putovanja, mijenja zbog klimatskih promjena", kaže Dworak. Iako se upozorenja o posljedicama za turističku industriju gomilaju godinama, samo je nekoliko studija koje pokazuju konkretne učinke. "Mnogi su Europljani jednostavno robovi navika", kaže Dworak. "Svatko tko je išao u Italiju na ljetni odmor 20 godina, to će i dalje činiti." Događaji poput nesreće na ledenjaku u Dolomitima, u kojoj je početkom srpnja život izgubilo jedanaest ljudi, tek kratkokoročno utječu na smanjenje broja turista.

Izolirani događaji

To je također i stav Dagmar Lund-Durlacher, profesorice održivog turizma na Sveučilištu Modul u Beču. "Bude li ikada na jednoj lokaciji redovito poplava ili lavina na istim mjestima, tek će to utjecati na tamošnji turizam." Do sada to, međutim, nije bio slučaj, jer je riječ o izoliranim događajima. "Znate da opasnost postoji, ali je ne povezujete ni s jednom regijom." Karibi su jedna od iznimaka, što je pokazala jaka tropska oluja koja je u rujnu 2019. opustošila Bahame i kao posljedicu imala kolaps turizma u toj otočnoj državi.

Drugi je slučaj sa zimskim turizmom koji je posebno izložen klimatskim promjenama: sve više temperature smanjuju šansu da će na skijalištima biti dovoljno snijega. "Ovdje se najvjerojatnije može dokazati veza između klimatskih promjena i turizma", kaže Thomas Dworak. "Jer ako u nekom kraju nema snijega nekoliko godina za redom, nema više skijaša."

Problem je dobro poznat, posebno u Alpama. Za sada se, međutim, još uvijek može prikriti zahvaljujući modernoj tehnologiji. "Snijeg je u većini slučajeva zajamčen isključivo zahvaljujući umjetnom snijegu", kaže Arnold Schuler, pokrajinski savjetnik za turizam u Južnom Tirolu. Zato još uvijek u ovoj sjevernoj talijanskoj pokrajini nije uočljiv trend jačanja ljetnog na štetu zimskog turizma.

Broj noćenja raspoređen je po mjesecima gotovo jednako kao i 1995. No, Schuler dodaje da to sigurno neće uvijek biti tako. I umjetni snijeg nije uvijek primjenjljiv i moguć je samo do određene temperature. Već postoje područja u kojima skijanje više nije moguće tijekom cijele godine zbog povlačenja ledenjaka.

Veliki problemi za tradicionalne turističke regije

Topljenje snijega, nestajanje plaža, uragani i poplave samo su neke od pojava koje će sa sobom donijeti klimatske promjene i koje će utjecati na turizam. Stručnjaci već godinama upozoravaju na to kako bi nedostatak vode i ekstremne vrućine mnoge regije mogle učiniti neprivlačnima za odmor. Još 2008. Svjetska turistička organizacija upozorila je na ranjivost industrije kada su u pitanju klimatske promjene. Šumski požari, nove zarazne bolesti, gubitak bioraznolikosti, pošasti meduza zbog porasta temperature mora - sve bi to moglo donijeti velike probleme za regije tradicionalnog turizma. Nasuprot tome, osobito sjevernije regije će vjerojatno privući više turista u budućnosti.

„Možda ima ljudi koji ljeti ne idu na Sredozemlje zbog vrućine", kaže Dagmar Lund-Durlacher. "Ali to još nije masovna pojava." Ipak, tradicionalnim odredištima putovanja ne bi trebala previše čekati s prilagodbom na nove uvjete. "Prije ili kasnije to moraju učiniti, inače u jednom trenutku više neće biti turista." Thomas Dworak ističe da se ispravna strategija prilagodbe razlikuje od mjesta do mjesta.

U međuvremenu, porast razine mora na Mallorci je već sad veliki izazov. Kako se nositi s gubitkom plaža još je potpuno otvoreno. Unatoč tome, ima vrlo konkretan učinak. Na uskom pojasu pijeska u Es Trencu ovoga ljeta ima mjesta samo za tri kolibe na plaži umjesto dosadašnjih šest. A i mjesta za suncobrane i ležaljke već godinama je sve manje