Regija je postala žarište klimatskih promjena i zagrijava se mnogo brže od ostalih područja, rekao je za dpa ravnatelj Instituta za kemiju Max Planck u Mainzu.

Toplinski valovi koji traju tjednima s temperaturama do 56 stupnjeva Celzija ili čak i više od 60 stupnjeva u gradovima mogli bi u drugoj polovici ovog stoljeća mnoga područja učiniti nenastanjivim za ljude i životinje, objasnio je znanstvenik. "Čak ni deve ne mogu preživjeti na takvoj vrućini."

Toplinski valovi u kombinaciji s drugim čimbenicima kao što je snažan rast stanovništva također bi povećali pritisak stanovništva na migraciju.

Prema Lelieveldu, ako se globalno zatopljenje ne zaustavi, prosječna temperatura u regiji mogla bi porasti za 6 stupnjeva ljeti.

"Ovo je scenarij katastrofe, ali ne i nemogući scenarij", rekao je. Prosječna temperatura tamo je već porasla za gotovo 2 stupnja od 1980. godine, rekao je.

Za usporedbu, na klimatskoj konferenciji zemlje su se obvezale zaustaviti globalno zatopljenje na 1,5 stupnjeva u usporedbi s predindustrijskim vremenima.

Prema riječima znanstvenika, porast temperature posebno će teško pogoditi zaljevske države. No posljedice bi osjetile i druge regije.

Libanon, Sirija, Irak i Izrael, ali i Egipat, u budućnosti će patiti od veće suše, rekao je Lelieveld i dodao da se pustinje šire.

Dijelovi Sirije i Iraka ove su godine doživjeli jaku sušu, što je uzrokovalo ogroman pad uroda i rast cijena hrane.