Znanstvenici sveučilišta Cambridge, East Anglia i SOAS-a sa sjedištem u Londonu definirali su "realni" scenarij "RCP 8.5", koji se bazira na pretpostavci o kontinuiranom rastu emisija ugljikovih spojeva i drugih onečišćujućih tvari u sljedećim desetljećima.

Potom su proučili kako bi izgledni negativan utjecaj rasta temperature, razine mora i ostalih posljedica klimatskih promjena na gospodarstvo i financije zemalja mogao utjecati na njihov kreditni rejting.

"Zaključili smo da će do 2030. godine rejtinzi 63 zemlje biti smanjeni približno za 1,02 razine zbog razloga povezanih s klimom. Do 2100. godine brojka bi trebala porasti na 80 zemalja, čiji bi rejtinzi u prosjeku trebali biti sniženi za 2,48 razina", stoji u izvješću.

Najteže pogođene bile bi Kina, Čile, Malezija i Meksiko čiji bi rejtinzi do kraja stoljeća mogli biti sniženi za šest razina. Slijede SAD, Njemačka, Kanada, Australija, Indija i Peru čiji bi rejtinzi mogli biti sniženi za četiri razine. Rejting Hrvatske trebao bi po njihovim izračunima zbog posljedica klimatskih promjena biti snižen za jednu razinu do 2100.

"Naši rezultati pokazuju da će rejtinzi gotovo svih zemalja, bogatih i siromašnih, vrućih i hladnih, biti sniženi ako se nastavi trenutna putanja emisije ugljikovih spojeva", objavili su.

Podsjećaju da sniženje rejtinga obično znači više troškove zaduživanja na međunarodnim tržištima, utvrdivši da bi prema tom scenariju godišnji dug zemalja do kraja stoljeća bio uvećan za 137 do 205 milijardi dolara.

U alternativnom scenariju "RCP 2.6", koji predviđa smanjenje emisije ugljičnog dioksida i njegov pad na nulu do 2100. rejtinzi bi bili sniženi u prosjeku za pola razine, a ukupni trošak iznosio bi skromnije 23 do 34 milijarde dolara.

Kako troškovi zaduživanja kompanija uglavnom prate troškove zemalja u kojima posluju, njihovi bi troškovi zaduživanja do 2100. mogli od 35,8 do 62,6 milijardi dolara u scenariju s višim emisijama do 2100. godine, odnosno od 7,2 do 12,6 milijardi dolara u slučaju smanjene emisije.

"Dužni smo ipak upozoriti da ne postoje znanstveno vjerodostojne kvantitativne procjene utjecaja klimatskih promjena na društvene i političke čimbenike. Zato bi naša otkrića trebalo smatrati konzervativnima", istaknuli su autori.