Arktik se zagrijava mnogo brže od ostatka planeta, topi se morski led što dodaje vlagu u zrak a što će vjerojatno povećati oborine.

Uspoređujući najnovije projekcije s prethodnim klimatskim modelima, studija objavljena u znanstvenom časopisu Nature Communications procjenjuje da će se prijelaz s oborina u kojima prevladavaju snježne padaline na one u kojima dominira kiša doći "jedan ili dva desetljeća ranije".

"Promjene će biti ozbiljnije i dogodit će se mnogo ranije nego što je predviđeno i tako će imati velike implikacije na život na Arktiku i izvan njega", rekla je za AFP glavna autorica studije Michelle McCrystall.

"Na primjer, ujesen kada se i zbivaju najveće promjene, središnji Arktik može prijeći (sa snježnih padalina na kišu) oko 2070. , prema najnovijem nizu modela, u usporedbi s 2090. u prethodnom setu", dodala je McCrystall, znanstvenica s kanadskog sveučilišta Manitoba.

Ali sve ovisi o stupnju globalnog zatopljenja.

Uz trenutni tempo zagrijavanja, kiša bi mogla prevladati nad snijegom na Arktiku prije kraja stoljeća, kaže studija.

Prema toj studiji bi, uz ograničavanje zatopljenja na 1,5 C što je najambiciozniji cilj Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015., na Arktiku i dalje dominirao snijeg.

Gavin Schmidt, direktor NASA-ina Goddard instituta za svemirske studije, rekao je da rezultati "impliciraju da se najgore posljedice mogu izbjeći ako zemlje ispune svoje namjere da smanje emisije u skladu s Pariškim sporazumom".

No, Schmidt je dodao kako smatra da studija ne dokazuje da će promjena doći prije nego što se očekivalo.

Kad god nastupi, prijelaz sa snijega na kišu vjerojatno će imati velike učinke na arktički ekosustav i šire.

Više kiše uz postojeći snježni pokrivač moglo bi rezultirati povećanjem površinskog leda koji bi onemogućio sobovima da traže hranu.

Manje snježnog pokrivača značilo bi da će Arktik izgubiti dio svoje sposobnosti odbijanja sunčeve topline i svjetlosti od zemljine površine i to bi pridonijelo zagrijavanju.