Poredak na vrhu ljestvice vodećih kupaca mogao bi se promijeniti već u idućih 12 mjeseci s obzirom na snažan oporavak Kine od koronakrize, niske temperature i borbu protiv zagađenja koji su potaknuli skok potražnje za fosilnim gorivima manje štetnim po okoliš.

„Snažno gospodarstvo, potpora državne regulative i ulaganja u LNG i plinsku infrastrukturu rezultirali su dugotrajnim razdobljem rasta kineske potražnje za LNG-om", priopćio je ICIS Edge u srijedu.

Kina želi smanjiti emisiju štetnih plinova, što je potaknulo potražnju za ukapljenim plinom, budući da taj energent ispušta upola manje štetnih plinova od ugljena. Udio plina u kineskoj energetskoj kombinaciji iznosi oko 10 posto, što ga svrstava na treće mjesto, iza ugljena i nafte.

I Japan želi smanjiti emisiju ugljičnih plinova, koja bi se do 2030. trebala prepoloviti, ali je smanjio uvoz LNG-a zbog obnove proizvodnje struje u nuklearnim elektranama. uz podršku nuklearne energije.

Kina je tako u 12-mjesečnom razdoblju do svibnja uvezla 76,27 milijuna tona ukapljenog plina, u usporedbi s japanskih 76,32 milijuna tona, priopćio je ICIS Edge.

Procjenjuju da će ove godine ukupna potražnja za LNG-om u Kini iznositi 81,2 milijuna tona, a japanska 75,2 milijuna tona.

To bi značilo da će Kina već ove godine preteći Japan koji već desetljećima zauzima poziciju najvećeg kupca LNG-a u svijetu. Analitičari su očekivali da će se to dogoditi tek iduće godine.

Kineska potražnja trebala bi se zadržati na visokoj razini, poduprta neovisnim i manjim kupcima koji nastoje zaključiti ugovore o opskrbi s globalnim prodavačima, procjenjuju u ICIS Edgeu.