Michael Zimmerman, profesor sa Sveučilišta Manchester objašnjava: "U drevnim društvima, u kojima je nedostajalo kirurške intervencije, dokaz raka trebao je ostati u svim klasama. No virtualni nedostatak malignih tvorevina u mumijama ukazuje da je rak bio raritet u to doba, što opet indicira kako su kancerogeni faktori ograničeni na društva zahvaćena modernom industrijalizacijom."

Kako bi otkrio korijene raka, profesor Zimmerman je s kolegama analizirao moguće reference bolesti u klasičoj literaturi, te znakove u fosilima i mumificiranim tijelima. Unatoč tome što je pregledao tkivo stotina mumija, potvrđen je samo jedan slučaj karcinoma, premda eksperimenti pokazuju da bi tumori trebali biti bolje očuvani u mumificiranom nego zdravom tkivu.

>> Kancerogene tvari pronađene u dječjoj kozmetici

Otpisujući argumente kako drevni Egipćani nisu živjeli dovoljno dugo da razviju rak, istraživači ukazuju na činjenicu kako su druge bolesti povezane sa starošću, poput ateroskleroze ili krhkih kostiju, ipak postojale. Fosilni dokazi bolesti također su rijetki, a znanstvena literatura predstavila je tek oko 10-tak, uglavnom diskutabilnih, primjera životinjskih fosila. Čak i studija tisuća kostiju Neandertalaca pronašla je samo jedan primjer mogućeg karcinoma.

Dokazi kancerogenih bolesti u drevnim egipatskim tekstovima također su rijetki, a probleme nalik tim bolestima vjerojatno je uzrokovala guba ili čak proširene vene. Antički Grci bili su vjerojatno prvi koji su definirali rak kao specifičnu bolest, te napravili razliku između benignih i malignih tumora. No profesor dodaje kako nije jasno je li ovo značilo ozbiljan porast bolesti ili samo veće poznavanje medicine. Tek 17. stoljeće donosi prve opise operacija na grudima i drugih oblika karcinoma.

"U industrijskim društvima karcinom je drugi po redu uzrok smrti, poslije kardiovaskularnih bolesti. No u drevnim vremenima bio je ekstremno rijedak. Ne postoji ništa u prirodnom okruženju što može uzrokovati rak. To je bolest koju je potenciralo ljudsko djelovanje, zagađenje i promjene u načinu prehrane i života. Bitna stvar u našem istraživanju, jest da daje povijesnu perspektivu ovoj bolesti, jer smo otišli  nekoliko tisućljeća daleko, a ne samo stotinu godina", navodi profesor Zimmerman.