Situacija u hrvatskom nakladništvu sve je bliža situaciji od prije dvadesetak godina, a odličnu analizu "kulturne politike" koju ova država provodi prema knjigama napisao je Nenad Bartolčić na Modernim vremenima:

Hrvatska je knjiga 1990-ih godina prošlog stoljeća, baš kao i cijelo hrvatsko društvo, prolazila kroz period pun izazova. I dok je u prvoj polovici 90-ih rat bio glavni razlog smanjenog broja novih knjižnih naslova i smanjene potražnje za knjigom, u drugoj polovici 90-ih završavala se u Hrvatskoj ubrzana tranzicija koječega, pa tako i tržišta knjiga. Mnoge nakladničke kuće osnovane u vrijeme Jugoslavije ubrzano su nestajale, ali su podjednakom brzinom otvarane i nove, pri čemu se urušavanjem starog sustava najviše urušila nekadašnja mreža knjižara. "Zanimljive" pretvorbe događale su se i u svijetu knjige, a osmišljavanje modela oporavka i organiziranja hrvatskog tržišta knjige bilo je sredinom 90-ih tek u začecima.

Sve brojnije novoosnovane nakladničke kuće i postepen oporavak knjižnonakladničkog sektora praćen povećanjem broja objavljenih naslova nije pratio i zadovoljavajući trend otvaranja novih knjižara tj. uspostavljanja kvalitetnog sistema distribucije knjiga. Broj tzv. neovisnih knjižara bio je premalen, a i one su se ubrzo počele gubiti bitku s nereguliranim odnosima koji i danas u znatnoj mjeri karakteriziraju hrvatsko tržište knjiga. Nelojalnom konkurencijom nestajali su nekadašnji obrasci poslovanja, poput onog da su knjižare u značajnoj mjeri opskrbljivale i knjižnice, istovremeno služeći istima kao referentno mjesto na kojima se dobivala najcjelovitija informacija o ponudi knjiga na tržištu...

Cijeli tekst pročitajte na portalu Moderna vremena