Očigledno je da napori brojnih svjetskih ekologa, klimatologa, energetičara i političara nemaju značajnijeg učinka na smanjenje zagađenja okoliša, što neminovno vodi do dramatičnih klimatskih promjena, ali izgleda da nada za svijetlu, čišću budućnost još uvijek postoji, no uz visoku cijenu.

Naime, profesor S. Matthew Liao sa odjela za bioetiku na Sveučilištu New York, predlaže u svojem znanstvenom radu "Human Engineering and Climate Change" niz genetskih modifikacija modernog čovjeka koje bi trebale spriječiti daljnje zagađenje okoliša.

Iako su profesorove metode kontroverzne i drastične on je uvjeren da je čovjek glavni krivac za globalne klimatske promjene i stoga predlaže slijedeće korake za sprječavanje ekološke katastrofe:

Farmakološki uzrokovana netolerancija na meso - Pošto stoka ima ogroman utjecaj na klimu, profesor Liao predlaže da se smanji potražnja za mesom, no kako kulturalni i društveni pritisci nisu dovoljno efikasni potreban je dodatni poticaj koji će nam zgaditi samu pomisao na meso. Profesor sugerira da farmacijska industrija kreira flastere, poput onih protiv pušenja, koji bi izazvali ljudsku netoleranciju naspram mesa i mesnih prerađevina.

Smanjivanje ljudskog roda - Profesorova ideja vodilja je: što su ljudi manji to je njihov ekološki otisak manji, a to u prijevodu znači da manje jedu, troše manje energije te sporije troše industrijske proizvode. Liao predlaže da bi muškarce trebalo smanjiti za 23 posto, a žene za 25 posto kako bi se ostvarile željene metaboličke promjene. Genetsko mapiranje omogućilo bi rađanje samo niže djece.

Smanjiti natalitet jačanjem kognitivnih sposobnosti - Liao u svojem radu naglašava povezanost između nižih kognitivnih sposobnosti i trudnoće u mladosti, a to bi spriječio na način da čovječanstvo učini pametnijim. Iako nije naveo metodu kojom bi se to učinilo, profesor naglašava da jačanje kognitivnih sposobnosti može dovesti do boljeg obrazovanja, a time i do sporijeg prirodnog prirasta.

Farmakološki inducirani altruizam i empatija - Profesor vjeruje da bi tableta za suosjećanje i čovjekoljublje riješila sve probleme jer smatra kako bi ljudi na taj način bili predaniji i željniji žrtvovati se za zajednički cilj. Ukratko, ako bi nam više stalo do drugih, više bi se brinuli o okolišu.