Kako seks utječe na razvoj povijesti i politike? Povjesničari bi mogli pratiti taj tijek od Trojanskih ratova pa sve do Billa Clintona, preko Julija Cezara, Henrika VIII., Katarine II. i brojnih drugih. Svi su oni moćni vođe koji su sve riskirali za ljubav - ili bar za jednu noć strasti. Ili manje od jedne noći u slučaju Billa Clintona.

Od postanka vremena seks i politika su isprepleteni, a jedna ruska znanstvenica proučava bezbrojne načine na koje je požuda utjecala na tijek svjetske povijesti. Novinar Metro World Newsa Adam Weglowski razgovarao je sa seksologinjom Katarzynom Bojarskom na Sveučilištu Gdansk.

Jesu li se ljudi u povijesti zbilja ubijali zbog svojih seksualnih želja?

U vrijeme Helene Trojanske na ženu se gledalo kao na muškarčevo vlasništvo umjesto kao na partnericu. Helena je zapravo bila trofej, stoga razlog za rat nisu bile seksualne potrebe, već potreba za pokazivanjem moći i dominacije.

Ali da. Konflikti ponekad zbilja nastaju zbog seksualnih želja. Uzmite kao primjer dva mlada muškarca koji se bore za ženu. Oni žele pokazati svoju snagu i muškost. Seksualni osjećaji ili ljubomora čak mogu dovesti do gubitka sposobnosti za racionalno razmišljanje. U prošlosti su političke posljedice takvih ''seksualnih ratova'' između moćnih ljudi mogle utjecati na čitava društva.

Afere Henrika VIII. u Engleskoj izazvale su međunarodne sukobe. Može li se to dogoditi danas?

Seksualne odluke Henrika VIII. zapravo su bile političke, ne privatne prirode, i vjerojatno su više imale veze s pravilima nasljeđivanja nego sa seksualnim željama. Danas, u modernom, sekularnom, demokratskom društvu, privatne ljubavne odluke javnih ličnosti ne bi trebale biti predmet javne rasprave, sve dok ne zadiru u prava i slobode drugih.

To je teorija. U praksi, o privatnim životima javnih ličnosti još uvijek moralno sudi društvo u kojem žive, posebice kad se ne pokoravaju tradicionalnim seksualnim vrijednostima, pa čak i kad nikog ne povrjeđuju.

Seksualne norme kulturološki su stvorene, mijenjaju se s vremenom i različite su u pojedinim kulturama, pa neslaganja mogu nastati među kulturama, društvenim skupinama ili generacijama, i to o temama kao što su jednakost spolova ili istospolni brakovi.

Ali važno je to sagledati u širem kontekstu. Ta neslaganja nisu o seksualnosti kao takvoj, već o srazu kultura, sudaru sustava vrijednosti, na primjer novog, kojeg su donijeli ''revolucionari'', te starog kojeg definiraju ''konzervativci''.

Prije 2.400 godina Aristofan je napisao ''Lysistratu'' - komičnu dramu o ženi koja želi zaustaviti rat proglašavajući ženski štrajk u seksu. Mislite li da bi to moglo djelovati danas?

Seksualno izražavanje je kulturno oblikovano, ali seksualni nagon je prirodni, biološki određen fenomen. Iz tog razloga bi lišavanje seksa teoretski moglo biti učinkovito sredstvo utjecaja na ljude. Neki ljudi zbilja koriste seks kao utjecajno pomagalo u svojim vezama, ali učinkovitost takve seksualne manipulacije ovisi o partnerima koji su u to uključeni.

Zapravo, lišavanje seksa može se nadomjestiti na mnoge načine. Na primjer, netko može drugdje potražiti seksualno zadovoljstvo, u drugim slučajevima netko može pribjeći čak i seksualnom nasilju prema partneru.