Zaboravite na trenutak situaciju u Japanu koji je još na mukama nakon što ga je pogodi tsunami izazvan najjačim potresom u posljednjih 100-ak godina. Što kad bi se nekakva prirodna katastrofa dogodila u vašoj blizini? Stalno se govori o tome kako društvo treba biti spremno na sve, kako moramo biti korak ispred katastrofe, kako morao reagirati na vrijeme i pravilno u slučaju najgoreg i tako dalje, ali ljudi su takvi da uvijek razmišljaju kako se njima ništa ne može dogoditi, kako se 'to' događa negdje drugdje i nekome drugome. A kad dođe do katastrofe obično je prekasno za bilo što. Najbolji primjer je Japan - nakon potresa i tsunamija došlo je do oštećenja na nuklearnoj elektrani Fukushima i svijet je počeo paničariti. Sve 'nuklearne sile' koje koriste spomenutu energiju počele su detaljno analizirati stanje svojih elektrana, počelo se raspravljati o sigurnosti, a sve je to pomalo licemjerno obzirom da nuklearke postoje desetljećima i da se u tom periodu nitko od mjerodavnih nije zapitao 'što ako' i, ono najgore, nitko ništa nije učinio da se spriječi potencijalno pogoršanje posljedica eventualne katastrofe.

>>Praktični savjeti za preživljavanje krize, rata i besparice

Prema podatcima Oxfam Internationala, u svijetu se na godinu dogodi oko 400 do 500 prirodnih katastrofa. Godine 1980. njihov je broj bio 125. Do 2015. možemo očekivati gotovo 54-postotno povećanje broja ljudi koji će izravno biti pogođeni prirodnim katastrofama (oko 375 milijuna ljudi).

Ta brojka zabrinjava jer samo unaprijed najavljuje da će se humanitarne organizacije i službene institucije dobrano namučiti prilikom pružanja pomoći i dopiranja do unesrećenih. Najgore od svega je što je najčešće nemoguće previdjeti kada će i gdje priroda pokazati zube. Međutim, to nije razlog da postane tjeskobni i uznemireni, Određene pripreme možete obaviti i sami. Jednom kad napravite sve što je u vašoj moći u smislu pripreme za najgore, moći ćete lakše nastaviti sa svakodnevnim životom.

Američka FEMA (Federal Emergency Management Agency) je objavila popis stvari koje trebate uzeti u obzir prilikom priprema za katastrofu i onih koje trebate učiniti kad do nje jednom dođe.

Najbolja obrana od katastrofe je dobra priprema. Istražite koje su najrealnije prirodne katastrofe koje mogu pogoditi vaš kraj. Okupite obitelj i raspravite sve što vam padne na pamet vezano za tu temu, naročito ako imate djecu. Razjasnite djeci opasnosti poplava, potresa, tornada, erupcija vulkana, tsunamija i ostalih katastrofa služeći se što jednostavnijim jezikom. Isplanirajte sve obveze u tim trenutcima i radite kao skupina.

Dogovor s ukućanima:

• Raspravite što činiti ako dođe do nestanka struje i ozljeda
• Napravite tlocrt kuće ili stana. Označite dvije rute za bijeg, ako je moguće iz svake prostorije
• Pokažite ukućanima kako isključiti struju, vodu, plin u slučaju potrebe
• Ostavite brojeve hitnih službi blizu telefona. Naučite djecu kako da nazovu policiju, vatrogasce i hitnu pomoć
• Stvorite naviku slušanja radija. To je važno u slučaju katastrofe radi dobivanja informacija
• Odaberite jednog rođaka ili prijatelja izvan grada ili zemlje kojeg ćete kontaktirati ako se raziđete tijekom katastrofe (obično u pogođenom području nećete moći dobiti nikoga pa je bolje imati nekoga tko je malo udaljeniji)
• Odaberite dvije alternativne  lokacije za okupljanje u slučaju da se raziđete - jednu blizu kuće u slučaju požara i jednu dalje od kuće u slučaju da se ukućani ne mogu vratiti kući
• Ako je moguće, prođite tečaj pružanja prve pomoći i oživljavanja
• Obiteljske dokumente i važne papire čuvajte u vodootpornim i vatrootpornim kutijama ili spremnicima
• Imajte pomoćna sredstva pri ruci - na primjer, ako je područje sklono velikim poplavama, svaki član obitelji bi trebao imati prsluk za spašavanje
• Automobil uvijek treba imati goriva u sebi i imati kutiju za prvu pomoć, nešto alata i priručnih sredstava

Vaš dom uvijek mora imati dovoljno zaliha da izdržite najmanje tri dana. Složite opremu od stvari koje će vam trebati u slučaju evakuacije. Iskoristite torbe, ruksake, kofere, sanduke, sve što vam može biti od koristi. Pripremite i manji paket opreme i ostavite ga u automobilu.

Što uključiti?

• Vode za tri dana za svakog člana i hranu koja se ne kvari brzo
• Ručni otvarač za konzerve
• Hranu za kućne ljubimce i ostalu potrebnu opremu (ako imate ljubimca)
• Za svakog ukućanina dodatni par obuće i dodatnu odjeću, jednu deku ili vreću za spavanje, po osobi, naravno
• Kutija za prvu pomoć i lijekove ako i netko mora piti
• Radio-prijemnik, baterije, lampe, švicarski nož i nešto klasičnog alata
• Dodatne ključeve za automobil, kreditnu karticu, gotovinu
• Stvari koje ukućani moraju koristiti (pelene i ostala oprema za bebu, štake i zubalo za starije)
• Dodatni par naočala
• Važniji dokumenti u vodootpornim i vatrootpornim kutijama

Za automobil:

• Radio prijemnik na baterije, lampa
• Deka
• Kablovi za paljenje
• Kutija za prvu pomoć
• Aparat za gašenje vatre
• Voda u boci, visokoenergetska hrana koja se ne kvari brzo (energetske pločice i sl.)
• Karte, mini-lopata, svjetleće rakete
• Pumpa za kotače i oprema za krpanje guma

Uzmite ove popise i počnite polako prikupljati sve stvari. Jednom kad prekrižite barem više od polovice stavki sigurno ćete se osjećati lakše i bit ćete smireniji jer ćete znati da ste spremni za najgore.