Krpelji su sitni, nekoliko milimetara dugi paučnjaci, a kod nas je najrasprostranjeniji šumski krpelj koji se najčešće nalazi na niskom raslinju i rubnim područjima šuma do visine jednog metra.

Neki od njih mogu biti zaraženi i samo oni su opasni za ljudsko zdravlje. Čovjek je zapravo sasvim slučajan domaćin krpelja, krpelji se uglavnom hrane na toplokrvnim životinjama.

U Hrvatskoj krpelji prenose dvije bolesti - lajmsku boreliozu i krpeljni meninogencefalitis, bolest koja zahvaća središnji živčani sustav i nije nimalo bezopasna.

Naime, radi se o upali mozga i simptomi se u početku javljaju kao nespecificirani, s visokom temperaturom, glavoboljom, smetnjama svjetla, da bi kasnije progredirali do poremećaja svijesti različitog stupnja. Na sreću, za virusni meningoencefalitis postoji rješenje - cijepljenje. No važno je istaknuti da ono ne djeluje nakon uboda krpelja, već kao mjera prevencije.

Cijepljenje protiv krpeljnog meningoencefalitisa preporučuje se osobama koje zbog prirode svog posla ili zbog svojih aktivnosti u slobodno vrijeme, provode puno u šumama. Bilo da su šumari, kamperi, bilo da su radnici u šumi.

Ubod krpelja nije teško prepoznati. Prilikom uboda, ispušta otrov koji izaziva intenzivan svrbež, ostavlja malu crnu mrlju, a osobi se može javiti vrućica, umor, bolovi u mišićima. Važno je na vrijeme ga prepoznati i znati pravilno ukloniti.

Krpelja je važno ukloniti s tijela odmah nakon što uočite ubod na način da se uzme pinceta, jednostavno se prihvati što bliže koži i izvuče cijeli krpelj iz samog mjesta uboda. Ne treba se okretati u smjeru suprotnom od kazaljke prema satu, samo okomito prema gore. Nakon toga mjesto samog uboda je potrebno dezinficirati, a krpelja baciti ili u slivnik ili u školjku i pustiti vodu.

Stručnjaci ne preporučuju prilikom vađenja krpelja bilo kakvo premazivanje, paljenje, stavljanje acetona ili drugih sredstava jer u tom slučaju, zapravo krpelj, s obzirom da mu uništavate njegovo tijelo na koje on diše, ispušta sadržaj u samo mjesto uboda. I tada je moguće da će prenijeti uzročnika bolesti ako je krpelj zaražen.

Najvažnije je, prilikom boravka u prirodi, zaštiti se na pravilan način - hodati obilježenim stazama, koristiti zatvorenu obuću, koristiti odjeću dugih nogavica, duhih rukava, a na otkrivene dijelove tijela potrebno je aplicirati repelent. Također, ljubimce tretirati protiv krpelja.

Ono što se također savjetuje, a posebno kada je riječ o djeci koja se često provlače kroz travu, da se po povratku iz prirode skine sva odjeća, da se odrasla osoba ili dijete temeljito pregleda ili otušira.

Cijepljenje protiv krpeljnog meningoencefalitisa provodi se u Službama za epidemiologiju Zavoda diljem Hrvatske, kako bi boravak u prirodi svim rekreativcima i radnicima u šumama bio što sigurniji i bezbolniji.