Pademija je napravila jednu prilično lošu stvar - i dok jedni slušaju savjete stručnjaka da više borave u svojim domovima, izbjegavaju nepotrebne izlaske, a pogotovo veća okupljanja, drugi i dalje planiraju zabave i krše propisane epidemiološke mjere.

Činjenica je da na temelju dostupnih informacija ljudi stvaraju svoja mišljenja koja se vrlo često razlikuju i među članovima obitelji.

Rasprave o tome treba li nositi masku ili ne, treba li se viđati s prijateljima i slične teme, unatoč jasnim uputama stručnjaka, nerijetko su na tapeti u obitelji i među prijateljima koji imaju različite filozofije o sigurnosti.

Situacija je često frustrirajuća, posebno onima koji se iz raznih razloga doista čuvaju i poduzimaju sve da izbjegnu zarazu ili da zaraze drugog.

Psiholozi su za Huffington Post dali nekoliko savjeta kako se postaviti u takvim raspravama, ako se nađete na meti da ste previše paranoični ili da pretjerujete.

Ne ulazite u rasprave - "Ne treba ulaziti u rasprave", ističe stručnjakinja za bonton Diane Gottsman i dodaje: "Ako se vaši stavovi razlikuju od drugih, uvijek možete istaknuti nužnost poštovanja tuđe pozicije. Ako netko odluči biti oprezan, to je njegovo pravo." Također, ako se ne osjećate ugodno kako se netko od prijatelja ili poznanika ponaša u ovoj situaciji vezano uz sigurnost i zdravlje, u redu je i napraviti "pauzu u prijateljstvu".

Nije osobno - u ovakvi razgovorima treba uvijek imati na umu da svi pokušavaju definirati kako se osjećaju i u kojoj se poziciji osjećaju najugodnije, a to ljudi ne znaju uvijek izraziti", kaže Gitlin. Jedan od mehanizama koji ljudi koriste u trenutcima neizvjesnosti je osuđivanje ili omalovažavanje drugih. Ako vam netko pristupi na taj način, to je vjerojatno odraz njegove ili njezine vlastite frustracije sa situacijom, a ne stvarnih osjećaja.

Oduprite se potrebi da se branite - "Moj savjet svakome koga optužuju da je previše oprezan, je da se othrva vlastitom impulsu koji ga tjera na obranu. Ne povlačite se kad vam postavljaju pitanje", savjetovala je psihoterapeutkinja Meg Gitlin. Savjetuje da napravite pauzu i kažete nešto poput: "U pravu ste, jako smo oprezni." Možete i priznati da se svi nalazimo na nesigurnom i neistraženom terenu, kaže. "Uvijek možete reći da se svi trude donijeti najbolju odluku s kojom će se osjećati sigurno i ugodno", dodaje Gitlin.

Ponudite alternativu druženju - ako želite održati odnos s ljudima s kojima se ne slažete u mišljenju, što se pandemije tiče, pokušajte pronaći način koji vama odgovara. "Ovogodišnji blagdani sigurno će se u mnogim slučajevima slaviti putem Zooma i sličnih programa. I to je tako, o tome ne treba filozofirati, to je samo briga za zdravlje", ističe psihoterapeut Craig A. Knippenberg.

Prihvatite činjenicu da je kritika neizbježna - "Ljudi kažu - to je moja odluka i ne možeš me osuđivati zbog toga. Međutim, istina je da vi donosite svoje odluke i drugi vas mogu osuđivati zbog njih", ističe stručnjakinja za ponašanje Jodi R.R. Smith i dodaje: "Očekujem da će me ljudi kritizirati zbog mojih javnih nastupa. To je u redu. Mi ljudi smo takvi. Naše ponašanje u odrasloj dobi ima posljedice. Ono što se možemo zapitati jest - je li mi stalo do osobe koja kritizira?"

Procijenite emocije iza stavova - premda možda ne odobravate nečiji otpor prema mjerama u jeku pandemije koronavirusa, no možete suosjećati s emocijama koje stoje iza toga. Činjenica je da je nedostatak socijalnog kontakta još jedna stvar koju smo svi kao društvo izgubili u pandemiji. Razgovor o tome može pomoći, a ako vam nedostaju prijatelji, uvijek možete istaknuti logiku iza svoje odluke, primjerice kronični bolesnik u obitelji.

Samo vi ste odgovorni za svoje odluke - nikad ne treba zaboraviti da imate apsolutno pravo na svaku mjeru opreza kako biste zaštitili svoje zdravlje i sigurnost u vrijeme pandemije. Nemojte dozvoliti da nečija kritika ili mišljenje utječe na vašu odluku ako je ona razumna. Zdravi razgovor je uvijek poželjan pa ako osjetite da imate sugovornike, suprotstavite argumente.