Fininfo.hr napravio je analizu poslovanja subjekata u 2020. godini na temelju godišnjih financijskih izvještaja predanih do kraja svibnja 2021. U nastavku je pregled najzanimljivijih dijelova i zaključaka o rezultatima poslovnih subjekata i utjecaju pandemije koronavirusa na hrvatsku ekonomiju.

Kako bismo osigurali usporedivost i konzistentnost podataka, analizirali smo subjekte koji su poslovali u 2019. i 2020.g., a do kraja svibnja ove godine su predali financijske izvještaje. Takvih subjekata je otprilike jedna trećina, a u sličnom omjeru sudjeluju i u poslovnim prihodima svih društava koja su predala izvještaje za 2019. godinu.

Analiza ekonomije

Analizirani subjekti tijekom 2019. godine ostvarili su otprilike 270 milijardi kuna poslovnih prihoda, dok su tijekom 2020. godine imali oko 254 milijardi kuna poslovnih prihoda, odnosno ukupan pad poslovnih prihoda bio je 16 milijardi kuna, tj. 6%, kao i prosječan pad poslovnih prihoda koji uobičajeno daje bolju sliku o ostvarenjima tipičnog subjekta. Potrebno je naglasiti da je analiziranim subjektima tijekom 2020. godine isplaćeno 3,4 milijarde kuna potpora za očuvanje radnih mjesta. Iznos potpora za očuvanje radnih mjesta, u skladu s dobrom računovodstvenom praksom, trebao bi biti uključen u poslovne prihode subjekata te iznositi otprilike 1,4% poslovnih prihoda analiziranih subjekata u 2020. godini. Usporedivi ukupni pad poslovnih prihoda u 2020. godini u odnosu na 2019., s prilagodbom za potpore za očuvanje radnih mjesta, iznosi oko 7,5%, a prosječni otprilike 10,5%.

Uz poslovne prihode Fininfo.hr je u svojoj analizi promatrao i kretanje rezultata poslovanja na operativnoj razini (EBITDA), neto dobiti i broju zaposlenih i utvrdili smo da je:

1. EBITDA subjekata koji su predali financijske izvještaje za 2020. godinu pao ukupno za otprilike 5,3 milijarde kuna u odnosu na 2019., odnosno smanjenje EBITDA je bilo otprilike 16%. Zanimljivo je da je pad EBITDA na razini prosječnog subjekta iznosio 7,1%.

2. Neto dobit je u 2020. godini u odnosu na 2019. pala ukupno za 5,2 milijarde kuna što predstavlja smanjenje od otprilike 40%. Prosječni pad neto dobiti na razini tipičnog subjekta bio je oko 5,2%.

3. Broj radnika u promatranim subjektima smanjio se s nešto više od 357 tisuća na oko 354 tisuće, što predstavlja pad broja zaposlenih od 0,8%.

Iz gore navedenih podataka možemo zaključiti da su mjere Vlade Republike Hrvatske za očuvanje radnih mjesta bile uspješne budući da je pad broja zaposlenih u promatranim subjektima iznosio manje od 1%. Vidljivo je da su teret krize prouzrokovane pandemijom koronavirusa u većoj mjeri podnijeli poslodavci jer je prosječna neto dobit smanjena za 5,2%, a EBITDA za 7,1% u odnosu na 2019. godinu.

Nadalje, iz podataka proizlazi i da su veliki poslovni subjekti ostvarili nešto manji pad poslovnih prihoda prilagođen za potpore za očuvanje radnih mjesta od prosjeka ekonomije, dok su, s druge strane, ostvarili značajno veće smanjenje neto dobiti u odnosu na ostala društva. Do ovog zaključka može se doći usporedbom agregatnih i prosječnih podataka o poslovnim prihodima i neto dobiti

Na temelju provedene analize pokazatelja likvidnosti promatranih subjekata zaključili smo da se ona u manjoj mjeri poboljšala, dok se dinamička zaduženost nešto više pogoršala.

Ističemo da su subjekti koji su do kraja svibnja 2020. predali financijske izvještaje u prethodnim godinama poslovali uspješnije od ostatka ekonomije. Stoga bi prosječni rezultati svih subjekata koji će predati financijske izvještaje mogli biti nešto slabiji od prikazanih u ovoj analizi.

Pet najpogođenijih djelatnosti

U nastavku je pregled pet djelatnosti s najvećim padom poslovnih rezultata u 2020. godini uslijed pandemije koronavirusa. U ovoj smo analizi uzeli u obzir i relevantnost djelatnosti s aspekta učešća njihovih poslovnih prihoda u ekonomiji. Pet najpogođenijih djelatnosti su:

1. Putničke agencije i organizatori putovanja turoperatori

2. Smještaj

3. Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića

4. Proizvodnja metala

5. Trgovina na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima

Poslovni prihodi ovih pet djelatnosti činili su otprilike 11% ukupnih poslovnih prihoda hrvatske ekonomije u 2019. godini. Ukupni poslovni prihodi analiziranih subjekata iz najpogođenijih djelatnosti su u 2020. godini pali na 18,8 milijardi kuna, tj. za otprilike 9 milijardi kuna, odnosno 32%.

Najveći pad poslovnih prihoda u 2020. godini od 71% zabilježile su putničke agencije.

Uz poslovne prihode Fininfo je analizirao i kretanja operativnih rezultata (EBITDA), neto dobiti i broja zaposlenih:

1. EBITDA subjekata iz najpogođenijih djelatnosti koji su predali financijske izvještaje za 2020. godinu pao je za otprilike 2,8 milijardi kuna u odnosu na 2019., odnosno otprilike 70%.

2. Neto rezultat najpogođenijih djelatnosti je u 2020. godini u odnosu na 2019. pao za 2,4 milijarde kuna te je postao negativan, odnosno subjekti koji posluju u ovih pet djelatnosti ostvarili su nešto više od 750 milijuna kuna gubitaka.

3. Broj radnika u promatranim subjektima iz najpogođenijih djelatnosti smanjio se za 5 tisuća, što predstavlja pad broja zaposlenih za otprilike 12%.

Pet najboljih djelatnosti

U nastavku je pregled pet djelatnosti s najvećim rastom poslovnih rezultata. Prilikom izrade ovog dijela analize također smo u obzir uzeli relevantnost djelatnosti sa stajališta njihovih poslovnih prihoda u ekonomiji. Pet djelatnosti s najboljim rezultatima u 2020. godini su:

1. Opskrba električnom energijom i plinom

2. Gradnja građevina niskogradnje

3. Upravljačke djelatnosti i savjetovanje u vezi s upravljanjem

4. Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima

5. Specijalizirane građevinske djelatnosti

Poslovni prihodi ovih pet djelatnosti činili su otprilike 12% ukupnih poslovnih prihoda hrvatske ekonomije u 2019. godini. Ukupni poslovni prihodi analiziranih subjekata iz najboljih djelatnosti su u 2020. godini porasli na 32,1 milijardu kuna, tj. za otprilike 4 milijarde kuna, odnosno 15%.

Najveći rast poslovnih prihoda u 2020. godini od 24% je ostvarila opskrba električnom energijom i plinom.

Uz poslovne prihode analizirali smo i kretanje rezultata na EBITDA razini, neto dobiti i broju zaposlenih:

1. EBITDA subjekata koji su predali GFI za 2020. godinu porastao je za otprilike 560 milijuna kuna u odnosu na 2019., odnosno za otprilike 16%.

2. Neto dobit je u 2020. godini u odnosu na 2019. porasla za otprilike 220 milijuna kuna, odnosno rast je iznosio oko 12%.

3. Broj radnika u promatranim subjektima porastao je za 1,4 tisuće, što predstavlja rast broja zaposlenih od otprilike 4%.

Podatke dobivene u financijskim izvještajima za 2020. godinu Fininfo portal iskoristio je za unapređenje i ažuriranje interno razvijenog modela za procjenu rizika poslovanja subjekata u uvjetima krize uzrokovane pandemijom koronavirusa. Spomenuti model pokazuje se kao kvalitetan alat za procjenu rizika subjekata i industrija u uvjetima krize, odnosno vrlo dobro diferencira društva i djelatnosti izložene pandemiji od onih koji njome nisu pogođeni. Fininfo model procjene rizika poslovanja u uvjetima pandemije koronavirusa inicijalno je sadržavao više od 70.000 subjekata koji su u manjoj ili većoj mjeri bili izloženi utjecaju krize te se svakodnevno ažurira novim podacima. Spomenutim poboljšanjem modela dodatno je unaprijeđena kvaliteta informacija na Fininfo portalu, kao i razumijevanje trenutnih tržišnih prilika i s njima povezanih poslovnih rizika.