Požari i ove godine haraju Hrvatskom, a nakon što prođu i ostave pustoš za sobom, postavlja se (uvijek isto) pitanje - može li se sustavnom prevencijom te promišljenim planom pošumljavanja izgorjelih površina smanjiti razmjeri štete ovako razornih požara kojima smo svjedočili ove sezone? Pošteđeni nisu bili čak ni veliki gradovi. 

Kad vatra krene - ne bira, kosi sve pred sobom. Kad gori niska makija, požar se još da obuzdati, no kad se zapale borovi, češeri šire požar na sve strane. Sume treba očistiti prorjeđivanjem borova.

Alepski bor u požaru pokazuje svoje najgore lice. Kao crnogorična vrsta on sadrži dosta smole u sebi te drugih stvari koje su lako zapaljive i potiču širenje požara, kazao je Fran Poštenjak, stručnjak za urbano šumarstvo i arborikulturu.

Ali nakon požara pokazat će svoje dobro lice. Površina zahvaćena požarom, zahvaljujući alepskom boru, ubrzo će se zazelenjeti i tako će se zaustaviti erozija tla. Kako se bor ne bi pretvorio u prijetnju, potrebno ga je prorijediti i posaditi druge vrste.

Nakon ovogodišnje opomene, u zonama u blizini gradova, najavljuju, dobro će razmisliti što će saditi. Ono o čemu razmišljamo, naravno prije toga ćemo kontaktirati struku, da napravimo tampon zone sa određenim drugim vrstama, naravno ne sa borom, pa da kao što je u Španjolskoj i u nekim drugim zemljama imamo zone koje štite kuće od požara, rekao je Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede.

Zone u blizini gradova, predlažu stručnjaci, mogle biti biti mjesta rekreacije i turizma. Jednim potezom tako bi se smanjili požari i štete, a šume na rubu grada dobile bi svoju dodatnu svrhu.