Kao i vrijeme, i naše se emocije ponekad čine kao nestabilne prirodne sile, posebno kada temperatura i vlaga rastu, a tlak zraka pada.

Upravo takvi atmosferski uvjeti nastaju kada „okrene na jugo". Uz to se javljaju nestabilna i teška stanja poput dugotrajnog umora, iscrpljenosti, vrtoglavice, nesanice i glavobolje.

Većina ljudi se osjeća pasivno i potišteno, a neki su i razdražljivi. Južina najviše utječe na kronične bolesnike (npr. pacijente sa srčanim tegobama, hipertenzijom ili psihičkim problemima) kojima se tijekom ovakvog rasta temperature često znaju pogoršati simptomi bolesti.

Znanstvenici su godinama istraživali uzročno-posljedične veze između različitih vremenskih aspekata i psihičkog stanja čovjeka.

Naime, sve što mijenja naše raspoloženje može utjecati na naše ponašanje. Porast temperature može utjecati na naše ponašanje, posebno kada je neobično za godišnje doba u kojem se nalazimo.

Karakteristika južine je i povišena vlažnost koja obično čini ljude umornijima i razdražljivijima, a barometrijske fluktuacije tlaka mogu potaknuti glavobolju. Tijekom toplih kišnih dana koji su kod nas aktualni već nekoliko dana mjeseca studenog, ljudi češće izvještavaju o nižem  zadovoljstvu životom.

Vrijeme je samo „okidač" problema

Nažalost, mnogi smatraju da vrijeme značajno utječe na psihičko stanje ljudi na bezbroj suptilnih načina. No, znanstvenici su dokazali da meteorološki uvjeti i vremenske promjene ne utječu direktno na pojavu određenih simptoma već su samo okidač za tegobe povezane s načinom života pojedinca.

To se posebno odnosi na one koji ne provode dovoljno vremena na svježem zraku, a prema posljednjim statističkim podacima, čini se da Europljani čak više od 90% svojega vremena provode u klimatiziranim i zatvorenim prostorijama, čak i kada su vremenski uvjeti idealni za boravak u prirodi.

Upravo zbog toga se smanjuje sposobnost prilagođavanja vanjskim vremenskim uvjetima, a čak 40 - 60% ljudi izvještava o različitim meteoropatskim tegobama zato što im se organizam ne može naviknuti na nagle atmosferske promjene. To se više ne odnosi samo na ljude koji imaju određene kronične bolesti, već i na zdrave pojedince koji većinu svojega vremena provode unutar svoja četiri zida.

Upravo zbog takvog načina života, moglo bi se reći da vrijeme ipak ima učinak na psihičko stanje osobe, ali ne zato što je to nešto prirodno već zato što je čovjek takvim neprirodnim načinom života došao do toga problema. Doista, utjecaj vremena na raspoloženje ovisi o našem ponašanju i o tome kako razmišljamo. U osnovi, vrijeme će utjecati na nas samo ako se sami tome izložimo svojim načinom života.

Prema jednoj procjeni, ljudi u industrijaliziranim društvima uglavnom provode vani samo 7% svog vremena.