Trećina života ode nam na spavanje, a ako mislite da je to previše, varate se - bez toga jednostavno ne bismo mogli funkcionirati.

Naime, za vrijeme sna naš se mozak regenerira i procesuira sve informacije prikupljene tijekom dana, a čak i kratkoročni nedostatak sna itekako utječe na naše zdravlje. 

Jedno je istraživanje čak pokazalo da nakon 17 - 19 sati bez sna utječe na nas kao i koja čašica alkohola previše. Dugoročna praksa nespavanja dovodi do ozbiljnih kognitvnih problema i promjena u ponašanju kao i pogoršanja koncetracije.

Iako se znanstvenici najviše bave ulogom sna u našem zdravlju, veliku važnost ovdje nosi i izlošenost svjetlosti.

Razlog zašto je svjetlost toliko bitna u našem dnevnom ritmu leži u posebnim senzorima koji se nalaze u očima. 

Naše su oči toliko jake da ljudi koji imaju problema s njihovim oštećenjem mogu čak osjetiti probleme i u dnevnom bioritmu što vodi do problema sa spavanjem.

Bez ikakve svjetlosti, ljudski se "sat" počinje kvariti dodajući mu čak pola sata na već postojeća 24 sata. Jetlag je najpopularniji primjer toga kakav utjecaj svjetlo može imati na čovjeka. 

I dok većina nas ionako ne dobiva dovoljnu količinu dnevnog prirodnog svjetla, oni koji rade u noćnim smjenama imaju još i veće probleme. Rade u vrijeme kada je tijelu prirodno spavati pa iako to nadoknađuju dnevnim spavanjem, uvijek će takav san biti lošije kvalitete. 

Dugoročno će takve osobe imati problema s normalnim procesuiranjem informacija, ali i izražavanjem i shvaćanjem emocija.