Volite zabušavati? Ako vam je to jednostavno i lako kao popiti čašu vode, onda ovaj članak pročitajte kasnije... naravno, nećete ni tada.

Jer, ipak je prokrastinacija olitiga zabušavanje jedna od najuobičajenijih barijera produktivnosti, posebice kada smo na poslu, piše The Guardian.

Zadaci koje ostavljamo za kasnije postaju sve više i više problematični,  a za neke od nas, samo odgađanje postaje posao sam po sebi.

Problem postaje još ozbiljniji ukoliko smo sami sebi šefovi. Vlasnici obrta i tvrtki moraju ostati disciplinirani 24 sata dnevno i nemaju luksuz smatrati posao kao osam sati u danu. O onima koji rade iz udobnosti vlastitog doma nećemo ni govoriti.

Usprkos tome, ispostavlja se kako prokrastinacija nije znak lijenonsti ili nesposobnosti, već mehanizam kojim želimo izbjeći negativne osjećaje. 

Možda moramo obaviti zadatak koji nam se čini beskrajno dosadan ili  smatramo kako ga nećemo moći izvršiti onako kako bismo željeli.

Prilikom istraživanja na Carleton University u Ottawi 2013. godine, profesor psihologije Tim Pychyl i Fucshia Sirois sa University of Sheffield su zaključili da je prokrastinacija problem regulacije emocija, a ne problem organizacije vremena.

"Prokrastiniramo zbog aure negativnih emocija koje okružuju neki zadatak,  bilo da one dolaze iznutra ili zbog prirode samog zadatka", rekla je  Sirois.

Drugim riječima, odgađamo obavljanje nekog zadatka jer se želimo dobro osjećati u ovom trenutku. Ljudska je priroda više se brinuti o tome  kako se osjećamo sada, nego u nekom trenutku u budućnosti.

Rješenje, kaže Sirois, je pronaći neki aspekt zadatka koji je značajan.

"Svi zadaci su donekle značajni, pa čak i samo ako njime možemo nekome  namamiti smiješak na lice", rekla je Sirois, ali upozorava da pažnju  treba usmjeriti na ono što možemo iz zadtka naučiti, a ne samo na krajnji ishod.