Američka pop-kraljica Lady Gaga (naslovna fotografija) je iznimno uspješna pjevačica. Diljem svijeta je prodala oko 90 milijuna ploča. I zarađenim novcem znatno doprinijela porastu američkog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Da, i prodaja majica s likom Lady Gage, pa čak i prodaja ulaznica za njezine koncerte doprinosi boljitku nacionalne američke privrede. Ubuduće će na rast BDP-a utjecati čak i neobjavljene pjesme. Svaki put kad Lady Gaga uđe u tonski studio, to bi moglo utjecati na stopu rasta nacionalnog BDP-a.

Naime i samo razmišljanje o tekstu i glazbi za nove pjesme je dio procesa kojeg ekonomisti nazivaju "stvaranjem nove vrijednosti". Taj je proces pojednostavljeno govoreći, investicija, ono što Lady Gaga ulaže u karijeru - i zato će on ubuduće biti sastavni dio BDP-a, baš kao i svaka druga investicija u SAD-u.

Kad bi neko poduzeće kupilo energiju kako bi uz pomoć te energije nešto proizvelo onda vrijednost te energije nije "ulazila" u kalkulaciju BDP-a, već samo konačni proizvod. Inače bi se dogodilo da se nju dva puta obračunava. "Ali kod tog pristupa, koji istraživanje i razvoj smatra samo etapom u proizvodnji konačnog proizvoda, ne uvažava se činjenica da je i znanje kapital", smatra Schoenholz."Cjelokupno područje istraživanja i razvoja do sada je bilo tretirano kao međuproizvod ili sirovina. Kao dobro koje se koristi tijekom proizvodnje, npr. energija", pojašnjava za DW Kim Schoenholz, ekonomist sa Sveučilišta u New Yorku.

Kruške i jabuke

Ured za ekonomsku analizu (Bureau of Economic Analysis), koji je u Washingtonu zadužen za računovodstvo američkog BDP-a, ubuduće će u kalkulaciju "ubacivati" i umjetnost i "kreativna djela", a ne kao do sada, samo promet koji se ostvari njihovom prodajom. To vrijedi i za knjige i filmove te naravno za svaki proces istraživanja i razvoja. Do sada se npr. kod iPada uvažavao samo promet ostvaren prodajom Appleovog proizvoda, ubuduće će u BDP-u biti uvaženi cjelokupni troškovi razvoja tog tableta.

Revizija proračuna BDP-a u SAD-u se tako prilagođava načinu makroekonomskih podataka kojeg su Ujedinjeni narodi, Europska komisija i Međunarodni monetarni fond dogovorili 2008. "Te standarde sve zemlje koje su uključene u proces moraju primijeniti do kraja 2014. godine", dodaje Schoenholz.

SAD je prva država koja počinje primijenjivati nova pravila. Njemačka će to učiniti u rujnu 2014. Tko dakle od kolovoza ove godine želi uspoređivati BDP pojedinih zemalja, taj će uspoređivati kruške i jabuke.

Što će novi način računanja BDP-a promijeniti? Ekonomist Schoenholtz očekuje da će se nacija neko vrijeme intenzivno baviti novom kalkulacijom jer će se zbog nje promijeniti i mnogi odnosi nacionalne ekonomije. Dugovi će u odnosnu na BDP postati manji, baš kao i državni izdaci. Još uvijek se ne zna u potpunosti kako će nova kalkulacija BDP-a utjecati na stopu inflacije.

Ubuduće će se i dionice orijentirati prema "novom" BDP-u. Nacionalno tršište vrijednosnih papira danas se smatra precijenjenim ukoliko vrijednost svih dionica iznosi između 90 i 115 posto BDP-a. Taj će "koridor" nešto opasti, a to bi, očekuje se, moglo dovesti do (novog) porasta vrijednosti dionica. Hoće li "novi" BDP dovesti do otvaranja novih radnih mjesta? Ne. A neće biti automatski ni povećane plaće.

BDP je najvažnije mjerilo za gospodarsko stanje neke zemlje. BDP je i instrument koji služi kao dobra orijentacija političarima, investitorima ili nacionalnim središnjim bankama u kreiranju gospodarske strategije.